Dubravka (Gundulić): razlika između inačica

[[Ivan Gundulić]], pričajući priču o zaprekama na putu sretnoj ljubavi Miljenka i Dubravke, slijedi strukturu onodobne pastirske igre, udomaćene u [[Italija|Italiji]] i neobično omiljene u stoljeću u kojem je u književnosti prevladvala [[zaljubljenost]] pastira i pastirica. ''Dubravka'' je nastala pod utjecajima tada vrlo popularnih igara poput Guarinijevog ''Vjernog pastira'', Tassovog ''Aminta'' i Sanazzarova ''Arkadije'', koji su se tada smatrali vrhuncima predbarokne književnosti. No, samu strukturu ljubavnog zapleta pastirske igre Gundulić je proširio [[fabula|fabulom]] čiji smisao i alegorijsko značenje jasno istče misao o veličini dostojanstvu dubrovačke slobode, slobode u kojoj prema pravednim božanskim zakonima vladaju plemeniti, lijepi i dobri te nema mjesta za one koji svojim sudjelovanjem u vlasti žele poništiti te zakone i običaje.

 

 

Strukturu ''Dubravke'' obilježava prepletanje svih triju književnih rodova. Rod dramskog iskazuje se u podjeli na činove i sakazanja, odnosno tri čina podijeljena u skazanja. Dramska obilježja djela ističu se i u dramskim licima, sceničnosti, kori i brojnim [[dijalog|dijalozima]] (tzv. ''dijaloški oblik'') te upotreba različitih vrsta stihova: od peteraca preko osmeraca do dvostruko rimovanih dvanaesteraca, po uzoru na [[Marko Marulić|Marulićevu]] ''[[Judita (Marko Marulić)|Juditu]]'' ili [[Marin Držić|Držićeva]] djela. Epska obilježja djela očituju se u oblikovanju i proširivanju radnje, koja se u djelu češće prepričava nego prikazuje. Drugim riječima, Gundulić se za stvaranje dramskoga djela koristi [[pripovijedanje]]m više od [[opisivanje|opisivanja]], zbog čega gubi na slikovitosti, ali dobija na dramatičnosti. Tako se i ključni prikaz raspleta, pobuna boga Lera protiv nepoštenog i nerazumnog Grdana, ne prikazuje na sceni kao dramska slika, već ju prepričava jedan lik u drami. i sama fabula je kao priča o blagostanju i zlatnim vremenima ljudskog postojanja epska po svojim elementima. U opjevavanju ljubavi, sreće i blagostanja, ''Dubravka'' se otkriva kao izrazito lirsko djelo, ponegdje i s petratrkističkim opisima ljepote.<ref> Fališevac, 1999: 19 </ref>