Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja: Razlika između inačica

Dodatak prijevoda (Korištenje izvora, Primarni, sekundarni i tercijarni izvori)
(interpretacija u duhu hrvatskog jezika)
Oznaka: uređivač wikiteksta (2017.)
(Dodatak prijevoda (Korištenje izvora, Primarni, sekundarni i tercijarni izvori))
Oznaka: uređivač wikiteksta (2017.)
Za pitanja o tome da li neki određeni doprinos poštuje ovo pravilo ili pak predstavlja vlastito istraživanje posjetite oglasnu ploču [[WP:BVI]].
 
==== Napomene ====
 
<small><sup>[a]</sup> Kad pravilo spominje '''postojanje''' vjerodostojnih objavljenih izvora, misli se na to da je vjerodostojan izvor morao biti objavljen i još uvijek negdje postoji (na bilo kojem jeziku, bilo da je dostupan na internetu ili nije) čak i ako u članku uopće nije naveden. Članci koji imaju doslovno nula navedenih izvora bilo koje vrste i dalje mogu biti potpuno usklađeni s ovim pravilom sve dok postoji razumno očekivanje da svaki djelić iznesenog materijala može biti podržan od strane objavljenog vjerodostojnog izvora.</small>
 
== Korištenje izvora ==
Istraživanja i enciklopedijski rad koji se sastoji od prikupljanja u organiziranja materijala iz postojećih izvora poštujući ovo, ali i druga pravila Wikipedije vezana sa sadržaj (WP:P, WP:BVI), su od temeljnog značenja pri pisanju enciklopedije. U praksi se pokazalo da je najbolji pristup taj da prvo istražimo najvjerodostojnije izvore koji postoje na zadanu temu te da nakon toga sažeto prepričamo svojim riječima njihov sadržaj i to na način da svaku tvrdnju koju prenosimo u članak popratimo pripisivanjem izvoru koji tu tvrdnju direktno podržava. Izvorne materijale bi trebali vrlo pažljivo rezimirati i prepričati bez da mijenjamo njihovo značenje ili dublji smisao. Nemojte u iznošenju tvrdnji u članku ići dalje od onoga što je izneseno u izvorima i nemojte izvore koristiti na način koji nije u skladu sa njihovim namjerama tako da, primjerice, koristite materijale dostupne u izvoru izvan njihovog originalnog konteksta. Ukratko, ''držite se izvora''.
 
Ukoliko o nekoj temi ne možemo pronaći [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori|vjerodostojne]] i [[Wikipedija:Neovisni izvori|neovisne izvore]], Wikipedija o toj temi ne treba imati bilo kakav članak. Ako otkrijete nešto novo, Wikipedija nije mjesto gdje ćete to svoje otkriće objaviti.
 
=== Vjerodostojni izvori ===
Svaki dio članka koji se osporava ili [[Wikipedija:Vjerojatno osporavanje|za kojeg je vjerojatno da bi mogao biti osporavan]], mora biti podržan od strane [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori|vjerodostojnog izvora]]. Sporni materijal za kojeg se ne može pronaći vjerodostojan izvor smatra se vlastitim istraživanjem. Jedini način na koji možete pokazati drugima da vaš doprinos ne sadržava vlastito istraživanje je citiranje vjerodostojnog i objavljenog izvora koji sadrži isti materijal. Čak i ako koristite prihvatljive izvore, ali ste ih koristili izvan originalnog konteksta ili ste se njima poslužili kako bi izvukli zaključak koji nije direktno i eksplicitno podržan od strane izvora, to se i dalje smatra vlastitim istraživanjem.
 
Općenito gledano, najvjerodostojniji izvori su:
 
* Znanstveni ili stručni časopisi u kojima je sadržaj, prije objave, prošao proces stručnih recenzija od strane relevantnih renomiranih stručnjaka
* Knjige koje su objavljene od strane sveučilišnih izdavača
* Udžbenici na sveučilišnom nivou
* Magazini, časopisi i knjige objavljene od strane uglednih izdavačkih kuća
* Pouzdane, visokotiražne dnevne novine
 
U pravilu, što je više osoba uključeno u procese provjere činjenica i analiziranja pravnih pitanja te u temeljito proučavanje svega onoga što je napisano, to je objavljeni sadržaj vjerodostojniji. Samo-objavljeni materijali, bilo tiskani ili objavljeni na internetu općenito se ne smatraju vjerodostojnima, a za izuzetke proučite odlomak o samo-objavljenim materijalima u [[Wikipedija:Provjerljivost|pravilu koje govori o provjerljivosti izvora]] ili [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori|smjernicu vezanu za vjerodostojne izvore]].
 
Informacija u članku mora biti [[Wikipedija:Provjerljivost|provjerljiva]] putem citiranih tj. pripisanih referenci. U pravilu, izjave u članku ne bi se trebale oslanjati na nejasne, neusklađene, nedosljedne ili usputne odlomke u izvoru. Odlomke koje se može interpretirati na više načina treba ili precizno citirati ili izbjegavati. Ako se sagledava cjelina sadržaja prenesenog u članak onda bi ona svakako trebala odražavati zaključke navedene u izvoru. Izvlačenje zaključaka koji nisu očiti u izvoru predstavlja vlastito istraživanje bez obzira na vrstu izvora. Vrlo je važno da reference citiramo u kontekstu i da se držimo teme.
 
== Primarni, sekundarni i tercijarni izvori ==
Članci na wikipediji trebali bi se bazirati na vjerodostojnim, objavljenim [[Sekundarni izvori|sekundarnim izvorima]] te, u manjem opsegu, na [[Tercijarni izvori|tercijarnim]] i [[Primarni izvori|primarnim izvorima]]. Sekundarni i tercijarni izvori potrebni su da bi ustanovili značaj teme koju želimo obraditi i kako bi izbjegli inovativne interpretacije primarnih izvora. Sve analize, sinteze i interpretacije primarnih izvora moraju biti potkrijepljene od strane sekundarnih i tercijarnih izvora i nikako ne smiju predstavljati vlastite analize, sinteze i interpretacije primarnih izvora od strane uređivača na Wikipediji.
 
Prikladno korištenje izvora može biti složen poduhvat, a ovo su opća pravila pa treba koristiti pravilan pristup. Odluka o tome da li je u nekom trenutku prikladan primarni, sekundarni ili tercijarni izvor stvar je dobre uređivačke procjene i [[Zdrav razum|zdravog razuma]] uređivača te bi o tome trebalo raspravljati na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|SZR]] članka kojeg želimo uređivati. Ponekad isti izvor možemo smatrati primarnim za jednu izjavu koju smo prenjeli u članak, a sekundarnim za drugu. Čak je moguće da isti izvor sadržava i primarne i sekundarne materijale koji se odnose na jednu jedinu korištenu izjavu u članku.
 
Za potrebe ovog pravila, primarni, sekundarni i tercijarni izvori su definirani kako slijedi:
 
* [[Primarni izvori|'''Primarni izvori''']] su originalni materijali koji su prostorno i vremenski blizu događaja i često su ih pisali sami sudionici tih događanja. Oni nude pogled iz prvog lica na događaj, razdoblje u prošlosti, umjetničko djelo, političku odluku i slično. Primarni izvori mogu, ali ne moraju biti neovisni izvori. Opis ili izvješće prometne nesreće napisan od strane svjedoka je primarni izvor informacija o događaju. Slično tome, znanstveni rad koji dokumentira novi eksperiment proveden od strane autora rada predstavlja primarni opis ishoda tog eksperimenta. Povijesni dokumenti kao što su dnevnici su primarni izvori.
*:{{boja|#f7e4e4|'''''Pravilo'''''|red}}: Osim ukoliko nisu ograničeni nekim drugim pravilom, primarni izvori koji su objavljeni od strane uglednog izdavača smiju se koristiti na Wikipediji, ali samo uz veliku dozu opreza, jer ih je lako pogrešno upotrijebiti. Svaka interpretacija odnosno tumačenje sadržaja primarnog izvora zahtijeva vjerodostojan sekundarni izvor koji takvo tumačenje potvrđuje. Primarni izvor se na Wikipediji smije koristiti samo u slučaju izravnih, očiglednih činjeničnih izjava koje mogu biti potvrđene od strane bilo koje prosječno obrazovane osobe bez posebnog stručnog znanja, a koja ima pristup izvoru. Na primjer, članak o nekom romanu može citirati odlomke romana kako bi dočarao radnju, ali je za dodavanje bilo kakve interpretacije ili književne kritike nužan sekundarni izvor.
*:* '''Ne smijete''' samostalno analizirati, sintetizirati, ocjenjivati, interpretirati ili tumačiti materijal primarnog izvora. Umjesto toga, koristite vjerodostojne sekundarne izvore koji to rade.
*:* '''Ne smijete''' utemeljiti čitav članak na primarnim izvorima, a budite oprezni i u slučaju kad na njima temeljite veće djelove članka.
*:* '''Ne smijete''' u članak dodavati materijale koji nisu utemeljeni na izvorima, već na vašem osobnom znanju i iskustvu jer bi to pretvorilo Wikipediju u primarni izvor tog materijala. Budite posebno pažljivi kad koristite primarne izvore pri radu na biografijama živućih osoba i prije uređivanja svakako proučite [[Wikipedija:Životopisi živih osoba|pravilo koje o tome govori]].
* '''[[Sekundarni izvori]]''' donose promišljanja autora zasnovana na primarnim izvorima i uglavnom je autor prostorno-vremenski barem minimalno odmaknut od događaja kojeg opisuje. Sekundarni izvor sadrži autorove analize, sinteze, ocjene, interpretacije ili tumačenja originalnih činjenica, dokaznog materijala, koncepata ili ideja preuzetih od strane primarnog izvora. [[Wikipedija:Sekundarni ne znači neovisni|Sekundarni izvori ne moraju nužno biti neovisni izvori]]. Oni se oslanjaju na primarne izvore za svoje materijale te o njima donose analitičke sudove, ocjenjuju ih i vrednuju. Na primjer, znanstveni članak koji donosi analitički pregled znanstvenih radova u nekom polju istraživanja može biti sekundarni izvor za naše istraživanje. Da li je izvor primarni ili sekundarni često ovisi o kontekstu. Knjiga vojnog povjesničara o Drugom svjetskom ratu može biti sekundarni izvor o ratu, ali tamo gdje govori o osobnim ratnim iskustvima autora predstavlja primarni izvor o tim iskustvima. Recenzija knjige može također biti mišljenje, sažetak ili pak stručna recenzija.
*:{{boja|#f7e4e4|'''''Pravilo'''''|red}}: Članci na Wikipediji obično se oslanjaju na materijale iz vjerodostojnih sekundarnih izvora. Članci mogu sadržavati tvrdnje do kojih se došlo analizom, sintezom, ocjenom, interpretacijom ili tumačenjem, ali '''''samo ako''''' su takve tvrdnje objavljene u vjerodostojnim sekundarnim izvorima.
* '''[[Tercijarni izvori]]''' su izdanja kao što su enciklopedije, priručnici i druge zbirke informacija koje sumiraju primarne i sekundarne izvore. Upravo Wikipediju smatramo tercijarnim izvorom. Većinu uvodnih udžbenika na pred-diplomskoj razini i nižoj smatramo tercijarnim izvorima zato što sabiru više sekundarnih izvora.
*:{{boja|#f7e4e4|'''''Pravilo'''''|red}}: Vjerodostojni tercijarni izvori mogu biti korisni zato što daju široki pregled sažetaka tema koje uključuju mnoge primarne i sekundarne izvore i pomažu kod utvrđivanja važnosti neke teme ili gledišta, pogotovo kad se gledišta primarnih ili sekundarnih izvora međusobno razlilaze. Neki tercijarni izvori su pouzdaniji od drugih, a i unutar pojedinog tercijarnog izvora neka tema ili gledište može biti bolje obrađena od druge. Članci na Wikipediji ne smiju se koristiti kao tercijarni izvori za druge članke na Wikipediji, ali se ponekad smiju koristiti kao primarni izvori za članke o Wikipediji samoj.