Klaudije Ptolemej: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Uvidom u nekoliko izvora između ostalog i "Naše nebo" Oton Kučera Ptolomej je živio po Isusu, poslije Krista.
Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor
uklanjanje izmjene 5690108 suradnika 90.134.250.87 (razgovor)
Oznaka: uklanjanje
Redak 30:
[[datoteka:Ptolemy Theorem.svg|mini|desno|300px|[[Ptolemejev poučak]] izražava vezu između [[dijagonala]] i stranica tetivnoga [[četverokut]]a ili četverokuta na čijim vrhovima se može opisati [[kružnica]] iz središta dijagonala.]]
 
'''Klaudije Ptolomej''' ili '''Claudius Ptolemaeus''' ([[Grčki jezik|grčki]]: ''{{polytonic|Κλαύδιος Πτολεμαῖος}}''; [[drevni Egipat]], oko [[85]]. &ndash; [[Aleksandrija]], oko [[165]]. pr. Kr.), poznat na hrvatskom kao '''Ptolemej''', bio je [[Stara Grčka|starogrčki]] ili [[Stari Egipat|staroegipatski]] [[matematičar]], [[zemljopisac]],<ref>[http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2258 Istarska enciklopedija] R. Matijašić: Klaudije Ptolemej <br>''Ptolemej, Klaudije (lat. Claudius Ptolemaeus, grč. Πτολεμαῒος), grč. zemljopisac, matematičar i astronom ''</ref><ref>[http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=73 Istarska enciklopedija] R. Matijašić: antika<br>''Najvažniji su grč. i rim. povjesničari i zemljopisci – izvori za poznavanje istar. antike: Hekatej iz Mileta, → Pseudo-Skilak, Strabon, → Klaudije Ptolemej, → Tit Livije, → Plinije Stariji, → F.M.A. Kasiodor i → Anonim Ravenjanin. '' </ref> [[astronom]], [[astrolog]] i [[Teorija glazbe|glazbeni teoretičar]] koji je živio u [[Grčko-rimski period i Ptolemejevići|Rimskom Egiptu]], vjerojatno rođen u [[Tebaidi]] u gradu zvanom Ptolemais Hermiasov, a umro u [[Aleksandrija|Aleksandriji]]. U djelu od 13 knjiga ''Veliki matematički sustav astronomije'' (grč. ''Μεγάλη μαϑηματιϰὴ σύνταξις τὴς ἀστρονομίας''), poznatijem kao ''[[Almagest]]'', prema naslovu [[Arapski jezik|arapskog prijevoda]] u kojem je sačuvano, sustavno je izložio [[Antička filozofija|antičku znanost]] o [[svemir]]u u okviru [[Geocentrični sustav|geocentričnoga sustava]]. Taj se sustav ('''Ptolemejev sustav''') osniva na pretpostavci da se [[Sunce]], [[planet]]i i [[zvijezde]] gibaju oko Zemlje kao nepomičnoga središta [[svemir]]a. Iako se zasnivala na pogrešnoj pretpostavci, ta se teorija dobro slagala s motrenjem gibanja planeta. Tek je [[Nikola Kopernik|Kopernikovom teorijom]] (1500.) Ptolemejev sustav zamijenjen [[Heliocentrični sustav|heliocentričnim sustavom]]. ''Almagest'' je znanstveni tekst s najduljom upotrebom, sve do početka 17. stoljeća i [[Johannes Kepler|Johannesa Keplera]]. Ptolemej je usavršio i matematičku teoriju gibanja [[Mjesec]]a, Sunca i planeta, u boljem skladu s opažanjima, izveo teoriju [[pomrčina]] i iznio nove [[geometrija|geometrijske]] dokaze i [[teorem]]e. [[Hiparh]]ov [[Zvjezdani katalog|katalog položaja zvijezda]] nadopunio je na 1022 zvijezde.
 
Osobit je doprinos [[Geografija|zemljopisnoj (geografskoj) znanosti]] i [[Kartografija|kartografskoj]] spoznaji [[Antika|antičkoga svijeta]] dao djelom ''Geografska uputa'' (grč. ''Γεωγραφιϰὴ ὑφήγησις''), kojim je stekao glas svjetskog učenjaka. Djelo od 8 knjiga, uključujući i karte tada poznatoga svijeta, nije sačuvano u izvorniku već u mnogim srednjovjekovnim prijepisima (prijepis Maksima Planuda na [[Latinski jezik|latinskom]], ''Urbinski prijepis'' ili ''Codex Urbinas Graecus'' iz 13. stoljeća). [[Koordinatni sustav|Koordinatna mreža]] napravljena je u [[Stožac|stožastoj]] projekciji s početnim [[meridijan]]om na [[Kanari]]ma. U osmoj knjizi nalazi se karta pod naslovom ''Peta karta Europe'' (lat. ''Quinta Europae Tabula'') s vrlo temeljitim prikazom [[Ilirik]]a i [[Panonija|Panonije]] (imena antičkih lokaliteta i njihove koordinate).