Bestežinsko stanje: Razlika između inačica

Obrisano 16 bajtova ,  prije 1 godinu
Gramatika i pravopis
(Otvorio Bestežinsko stanje)
 
(Gramatika i pravopis)
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
[[datoteka:Foale ZeroG.jpg|mini|desno|300px|[[Astronaut]]i u [[Međunarodna svemirska postaja|Međunarodnoj svemirskoj postaji]] u bestežinskom stanju.]]
 
[[datoteka:Newton Cannon.svg|mini|300px|desno|'''Newtonova zamišljena topovska kugla''': ukolikoako bi [[top]] na nekoj uzvisini ispalio kuglu s brzinom manjom od [[orbitalna brzina|brzine kruženja]] (''v<sub>k</sub>'' = 7,9 km/s) ona bi imala putanju A ili B i pala bi na [[Zemlja|Zemlju]]; ukolikoako bi kugla išla brzinom kruženja ona bi imala kružnu putanju C i gibala bi se stalnom brzinom; ukolikoako bi kugla krenula brzinom većom od brzine kruženja ona bi putovala po elipsi D; ukolikoako bi kugla krenula brzinom većom od [[brzina oslobađanja|brzine oslobađanja]] (''v<sub>o</sub>'' = 11,2 km/s) ona bi putovala po [[hiperbola|hiperboli]] E i napustila bi Zemlju.]]
 
'''Bestežinsko stanje''' je stanje [[Tijelo (fizika)|fizikalnog tijela]] na koje prividno ne djeluje [[sila teže]] ([[gravitacija]]). U takvu se stanju nalaze [[astronaut]]i i svi predmeti u [[Svemirske letjelice|svemirskoj letjelici]] za vrijeme leta oko [[Zemlja|Zemlje]] takozvanom [[Orbitalna brzina|prvom kozmičkom brzinom]] ili 7,91 [[metar|km]]/[[sekunda|s]]. Zbog djelovanja [[Centrifugalna i centripetalna sila|centrifugalne sile]] poništava se djelovanje Zemljine gravitacije, pa u svemirskoj letjelici tijela i predmeti nemaju [[težina|težinu]], već lebde u prostoru bez obzira na svoju [[masa|masu]] (na primjer zrnce prašine, kap vode, čovjek). Posljedica je takvih [[Nebeska mehanika|mehaničkih]] učinaka da, na primjer, [[tekućine]] ne istječu iz svojih spremnika ([[rezervoar]]a), što uzrokuje znatne teškoće u vezi sa smještanjem [[Raketa|raketnoga]] goriva i napajanjem raketnih sustava za ispravak (korekturu) staze ([[Putanja|putanje]]). Dosadašnji višemjesečni letovi astronauta pokazali su da bestežinsko stanje u pogledu [[fiziologija|fizioloških]] i bioloških učinaka nije nepremostiva teškoća i da se sustavnim treningom živi organizmi mogu osposobiti da i duže vrijeme izdrže to fiziološki neprirodno stanje. Dosad je najduže u bestežinskom stanju neprekidno boravio ruski astronaut i liječnik Valerij Poljakov, koji je u [[Mir (svemirska postaja)|orbitalnoj postaji Mir]] ostvario misiju u trajanju 437 dana, 17 sati i 58 minuta (od 8. siječnja 1994. do 20. ožujka 1995). Tijekom dvaju letova Poljakov je proveo u svemiru ukupno 678 dana, 16 sati i 58 minuta. <ref> '''bestežinsko stanje''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7284] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>
Anonimni suradnik