Barbara Smith: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m bolja slika
Rani aktivizam
Redak 11:
Većinu svog života Barbara je slabo poznavala svog oca Gartrella Smitha, koji se rastavio s majkom Hildom prije nego što su se blizanke rodile. Prema riječima rođake Barbarine majke, "teta" Isabel, Hilda i Gartrell pobjegli su i vjenčali se nakon što Hildini roditelji nisu odobrili njihovu vezu.<ref name=":1"/> Hilda se u Cleveland vratila trudna nakon razlaza s Gartrelom. Barbara nikada nije upoznala oca niti je vidjela njegove slike. O njemu se malo zna, osim da je bio u vojsci tijekom Drugog svjetskog rata i da su se Hilda i Gartrell upoznali u [[Georgia|Georgiji]], gdje je Hilda pohađala fakultet.
 
Iako su Barbara i njezina sestra odrasle na sjeveru SAD-a, njezina je obitelj zadržala južne korijene i tradiciju iz ruralne Gruzije. Obitelj njezine majke bila je jedna od milijuna afroameričkih obitelji koje su sudjelovale u [[Velika migracija (Afroamerikanci)|Velikoj migraciji]] u prvoj polovici 20. stoljeća kako bi izbjegle južni represivni rasni kastni sustav i poboljšale svoje ekonomske prilike. Barbara svoj identitet opisuje kao identitet žene s juga, a iskustvo svoje obitelji s intenzivnim rasnim traumama u Georgiji pripisuje katalizatoru svog aktivizma.<ref>{{Cite web|last=Blain|first=Keisha N.|date=December 16, 2019|title=The Ms. Q&A: Barbara Smith Looks Back on a Lifetime of Black Feminist Struggle|url=https://msmagazine.com/2019/12/16/the-ms-qa-barbara-smith-looks-back-on-a-lifetime-of-black-feminist-struggle/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=October 22, 2020|website=MS.}}</ref> Istodobno, ona ne oslobađa sjever od intenzivne rasne diskriminacije, dokumentirajući nekoliko formativnih incidenata protucrnila koje su doživjele ona i njezina sestra. Tijekom jednog takvog incidenta, ona i njezina sestra donijele su domaće kolačiće na njihov ljetni tečaj francuskog, kojemu je predavala neskrivena rasistkinja. Nitko od bijele djece u razredu nije pojeo nijedan kolačić.<ref>Ross, Loretta J. (May 7–8, 2003). "Voices of Feminism Oral History Project: Barbara Smith" (PDF). Retrievedpristupljeno 2020-10-21. listopada 2020. str. 9-10.</ref> Unatoč očitoj [[Rasna diskriminacija|rasnoj diskriminaciji]], i Barbara i Beverly imaju uspješne akademske karijere.
 
=== Obrazovanje ===
Redak 23:
 
Godine 2015. godine [[Sveučilište u Albanyju, SUNCE|Sveučilište u Albanyju]] dodijelilo je Smith počasni doktorat.<ref>{{Cite web|last=Horn|first=Brittany|date=2015-05-17|title=Flying colors at University at Albany commencement|url=https://www.ctpost.com/news/article/Photos-UAlbany-s-commencement-6269323.php|access-date=2020-10-22|website=Connecticut Post|language=en-US}}</ref>
 
=== Rani aktivizam ===
Budući da je odrasla u duboko odvojenom društvu, Smith je od malih nogu razvila političku svijest. <ref>Smith interview by Loretta Ross, [http://www.smith.edu/libraries/libs/ssc/vof/transcripts/Smith.pdf Voices of Feminism Oral History Project], p. 41.</ref> Kao srednjoškolke, ona i njezina sestra sudjelovale su u prosvjedima građanskih prava koji su se fokusirali na desegregaciju škole. Za to vrijeme Smith je bila dobrovoljac u Clevelandskoj podružnici Kongresa rasne ravnopravnosti ([[Kongres rasne ravnopravnosti|CORE]]). Ubojstvo [[Bruce Klunder|Brucea Klundera]], aktivista i prezbiterijanskog svećenika, opisuje kao katalitičku silu koja stoji iza njezinog sudjelovanja u pokretu Cleveland. Prisustvovala je nekolicini govora [[Martin Luther King, Jr.|Martina Luthera Kinga mlađeg]] i upoznala aktivisticu za građanska prava [[Fannie Lou Hamer]].<ref name="Bonnie Zimmerman 2013">Bonnie Zimmerman, Encyclopedia of Lesbian Histories and Cultures, Routledge, 2013.</ref>
 
Godine 1965. godine Smith je marticulirala na koledžu Mount Holyoke, gdje je bila jedna od rijetkih crnaca. Brzo se uključila u Grupu za građanske akcije, koja je, između ostalog, bila uključena u organiziranje protiv [[Rat u Vijetnamu|rata]] u [[Rat u Vijetnamu|Vijetnamu]].<ref>Ross, Loretta J. (May 7–8, 2003). "Voices of Feminism Oral History Project: Barbara Smith" (PDF). pristupljeno 21. listopada 2020., str. 43-44</ref> Iako Mount Holyoke u kampusu nije imao podružnicu [[Studenti za demokratsko društvo|Studenata za demokratsko društvo]] (SDS), Smith i drugi studenti Mount Holyokea divili su im se i oponašali napore grupe. Tijekom godine u Novoj Školi za Društvena Istraživanja, Smith je putovala u Chicago i sudjelovala u prosvjedima koji su pratili Demokratsku nacionalnu konvenciju. <ref name="Bonnie Zimmerman 2013"/>
 
Nakon što je diplomirala na Mount Holyoke, Smith se odmorila od frontalnog aktivizma, gdje se osjećala sputano svojim identitetom žene u crnom nacionalističkom pokretu.<ref name=":5">Springer, Kimberly. ''Living for the Revolution: Black Feminist Organizations, 1968–1980'' (Durham: Duke University Press, 2005). Print. str. 56.</ref> Neko je vrijeme razmišljala kako bi mogla pomoći u unapređivanju rasne pravde radeći u akademiji. No nakon što je prisustvovala sastanku [[Nacionalna crnačka feministička organizacija|Nacionalne crne feminističke organizacije]] (NBFO), ponovno je ušla u sferu aktivizma i započela suradnju s mnogim značajnim obojenim ženama.
 
Smith se, nakon što je magistrirala književnost na [[Sveučilište u Pittsburghu|Sveučilištu u Pittsburghu]], nastanila u [[Boston, Massachusetts|Bostonu]]. Djelatništvo njezine sestre Beverly u časopisu [[Ms. (magazine)|Ms.]] omogućilo je Beverly da dobije kritične kontakte,<ref>Springer, ''Living for the Revolution'' (2005). str. 58.</ref> a putem publikacije Barbara je upoznala Margaret Sloan, osnivačicu NBFO-a. Zaintrigiran pozivom za prisustvovanje Istočnoj regionalnoj konferenciji NBFO-a 1974. godine, Smith je vodila sastanke sa ženama s područja Bostona i uspostavila kontakte kako bi uspostavila bostonsku podružnicu NBFO.<ref name="Springer-59">Springer, ''Living for the Revolution'' (2005), str. 59.</ref>
 
Godine 1975. godine, s Beverly i [[Demita Frazier|Demitom Frazier]], čikaškom aktivisticom, Smith je osnovala bostonsku podružnicu NBFO. Zbog nedostatka uputa nacionalne organizacije, bostonska podružnica bila je neovisnu o središnjici, pa su se odlučili usredotočiti na podizanje svijesti i organiziranje pomoći bostonskim siromasima i radničkoj klasi.<ref name="Springer-59"/>
 
== Odabrana bibliografija ==