Barbara Smith: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
wikipedizirati |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 36:
Godine 1975. godine, s Beverly i [[Demita Frazier|Demitom Frazier]], čikaškom aktivisticom, Smith je osnovala bostonsku podružnicu NBFO. Zbog nedostatka uputa nacionalne organizacije, bostonska podružnica bila je neovisnu o središnjici, pa su se odlučili usredotočiti na podizanje svijesti i organiziranje pomoći bostonskim siromasima i radničkoj klasi.<ref name="Springer-59"/>
== Aktivizam ==
=== Kolektiv rijeke Combahee ===
Frustrirana nedostatkom komunikacije s nacionalnom organizacijom, ali također shvaćajući da je politika bostonske podružnice bila znatno radikalnija od politike NBFO-a, grupa se odlučila potpuno odvojiti. Nazvali su se '''Kolektiv rijeke Combahee''', po uspješnoj vojnoj operaciji koju je Harriet Tubman vodila tijekom građanskog rata na rijeci u Južnoj Karolini. Ubrzo nakon osnivanja su napisali svoj manifest.<ref name="Springer-59"/> ''Kolektivna izjava Kolektiva rijeke Combahee''<ref>Cohambee River Collective, ''Cohambee River Collective Statement'' (New York: The Feminist Press at CUNY, 1982).</ref> iznosi ciljeve grupe, i identificira je kao klasno svjesnu crnačku feminističku organizaciju koja afirmira seksualnost. Prepoznavanje lezbijstva kao legitimnog identiteta animiralo je raspravu unutar crnog feminizma i šireg [[Feminizam drugog vala|ženskog pokreta]].
Kao [[Socijalizam|socijalistička]] crnačka feministička organizacija, kolektiv je naglasio [[intersekcionalnost]] rasnog, rodnog, [[heteroseksizam|heteroseksističkog]] i klasnog ugnjetavanja u životima Afroamerikanaca i drugih žena u boji. Kao i druge crnačke feminističke organizacije u to vrijeme, Combahee je artikulirao "mnoge zabrinutosti specifične za crnkinje, od bijesa prema crncima zbog ljubavnih veza i brakova s bijelim ženama, do unutarnjeg sukoba oko boje kože, teksture kose i crta lica, do razlika između pokretljivosti bijelih i crnih žena ... također napadajući mit o crnom matrijarhu i stereotipnim prikazima crnačkih žena u popularnoj kulturi."<ref>Hine, Darlene Clark; Hine, William C., and Stanley Harold, "The African-American Odyssey" (Upper Saddle River: Prentice Hall, 2003), 2nd edition. 594–595.</ref> Kolektiv je također radio na pitanjima poput "[[Reproduktivna prava|reproduktivnih prava]], [[Silovanje|silovanja]], reforme zatvora, zloporabe sterilizacije, nasilja nad ženama, [[Zdravstvena zaštita|zdravstvene zaštite]] i [[Rasizam|rasizma]] u pokretu bijelih žena".<ref>[[Beverly Guy-Sheftall|Guy-Sheftall, Beverly]], ed. ''Words of Fire: An Anthology of African-Feminist Thought'' (New York: The New Press, 1995). 65.</ref> Namjerno je strukturiran tako da izbjegava hijerarhiju i daje članovima osjećaj jednakosti; Smith je ovu strukturu navela kao ključnu za osiguravanje opstanka crnog feminizma "kao radikalnog pokreta".<ref>Smith, Barbara, "Memorandum to Retreat Participants," folder 12, "Black Feminist Retreats: Fourth Retreat," 1975, Barbara Smith Papers.</ref> Članovi Combaheea organizirali su rasprave kako bi razgovarali o pitanjima u ''Kolektivnoj izjavi Kolektiva rijeke Combahee'', načinima kako uklopiti crni feminizam u svijest crnih žena i bitnim pitanjima u vlastitim zajednicama.<ref>Springer, ''Living for the Revolution'' (2005). 107.</ref> No, organizacija je izgubila zamah jer su razgovori o lezbijstvu i obrazovnom napretku otuđili neke članove. Kao rezultat sukoba oko vodstva i loših međuljudskih odnosa, članstvo Combaheeja je opalo. Posljednji sastanak bio je u veljači 1980.<ref>Springer, ''Living for the Revolution'' (2005). 142–143.</ref>
=== Kuhinjski stol: žene Color Pressa ===
Zaljubljenica u američku književnost i pisanje, Smith je tijekom svog obrazovanja studirala engleski jezik. Nakon što ju je oduševio roman [[James Baldwin|Jamesa Baldwina]] ''[[Idi to reci na planini (roman)|Go Tell It on the Mountain]]'', odlučila je [[Iseljenik|emigrirati u inozemstvo]], ali zbog svog interesa za društvene pokrete 1960-ih, studirala je književnost od kuće.<ref name="McGeeWestKunhardt interview">Smith, Barbara. Interview by Dyllan McGee, Betsy West, and Peter Kunhardt. [http://www.makers.com/barbara-smith/ MAKERS], 2013. Web. February 26, 2009.</ref> Upisala je postdiplomski studij književnosti nadajući se pronaći crne ženske spisateljice, no uspjela je samo utvrditi da američki književni kanon ne obuhvaća crnkinje. Nakon što je u članku u časopisu ''Ms.'' pročitala da će [[Alice Walker]] držati tečaj o afroameričkim spisateljicama, Smith se upisala i zavjetovala da će poučavati o spisateljicama crnkinjama kad god bude predavala. Upravo to je počela raditi na [[Koledž Emerson|Emerson Collegeu]] 1973.<ref name="McGeeWestKunhardt interview" />
Iznenađena što su se dostupna djela crnačkih autora bavila iskustvima muškaraca, Smith je na prijedlog svoje prijateljice [[Audre Lorde]] osnovala [[Kitchen Table: Women of Color Press]] (Kuhinjski stol: žene Color Pressa).<ref>Smith, Barbara. "A Press of our Own: Kitchen Table: Women of Color Press", ''Frontiers'' vol. X, no. 3, 1989, p. 11.</ref> Osnovan 1980. u Bostonu, ''kuhinjski stol'' je 1981. godine preseljen u New York. U suradnji s Lorde, [[Cherríe Moraga]], [[Hattie Gossett]], Susan L. Yung, [[Lipnja Jordan|June Jordan]] i [[Gloria Anzaldúa|Glorijom Anzaldúa]],<ref>Short, Kayann. "Coming to the Table: The Differential Politics of ''This Bridge Called my Back''", ''Genders'' 19 (1994), pp. 4-8.</ref> Smith je objavila nekoliko brošura i knjiga koje su bile prihvačene u programima etničkih studija, ženskih studija, queer studija i crnačkim studija, kao što su ''[[Home Girls|Home Girls: A Black Feminist Anthology]]'', ''[[This Bridge Called My Back]]'', ''Cuentos: Stories by Latinas'' i ''I Am Your Sister: Black Women Organizing Across Sexualities.'' Smith je rekla da nasljeđe kuhinjskog stola leži u suvremenom izdavaštvu, jer su autorica crnkinje poput Walker i [[Toni Morrison]] ušle u američki književni kanon, kao i utjecale na feminističke studije na način da uključuju intersekcionalnost kao način istraživanja.<ref name="McGeeWestKunhardt interview"/>
Smith je nastavila pisati i proizvela zbirku svojih eseja, članaka i kritika nakon što je njezino sudjelovanje u ''Kuhinjskom Stolu'' završilo. Njezin se članak "Prema crnoj feminističkoj kritici" (1982.),<ref>Smith, Barbara, "Towards a Black Feminist Criticism", ''The Radical Teacher'', No. 7 (March 1978), pp. 20-27.</ref> prvi put objavljen u časopisu ''[[Conditions (časopis)|Conditions]]''", često navodi kao probojni članak u književnosti crnkinja i raspravama o lezbijkama crnkinjama.<ref name=":6">{{cite journal|last1=Smith|first1=Barbara|title=Toward A Black Feminist Literary Criticism|journal=Conditions|date=October 1977|volume=1|issue=2|pages=25–44}}</ref> Smith je uredila tri glavne zbirke o Crnkinjama: ''[[Conditions (časopis)|Conditions 5: The Black Women's Issue]]'' (1979., sa [[Lorraine Bethel]]); ''All the Women Are White, All the Blacks Are Men, But Some of Us Are Brave: Black Women's Studies'' (1982., sa [[Gloria T. Hull|Gloriom T. Hull]] i [[Patricia Bell-Scott|Patriciom Bell-Scott]]); ''i [[Home Girls]]: A Black Feminist Anthology'' (prvo izdanje, Kitchen Table: Women of Color Press, 1983.; drugo izdanje, [[Rutgers University Press]], 2000.). Od tada je sakupljala svoje različite spise u antologiji ''Istina koja nikad ne boli: spisi o rasi, spolu i slobodi'' (1998).
== Odabrana bibliografija ==
| |||