Jugoistočna Europa: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor |
uklanjanje izmjene 5694079 suradnika 210.236.102.71 (razgovor) Oznaka: uklanjanje |
||
Redak 20:
'''Matematički položaj''':
* 34°50' – 48°20' N
* 13°30' – 28°30' E
'''Udaljenosti''':
* sjever – jug = 1500 km
* istok – zapad = 1650 km
Kao rezultat navedenoga matematičkog položaja, Jugoistočna Europa ima središnji položaj na sjevernoj hemisferi. Njeno se područje nalazi u pojasu umjerene klime koju obilježavaju 4 godišnja doba. Prevladavajuća je [[kontinentalna klima|kontinentalna]] klima, s time da se prema istoku povećava kontinentalnost (povećavaju se godišnje amplitude temperatura i smanjuje se ukupna količina padalina).
Jugoistočna Europa je kontinentsko-podunavski i maritimno-sredozemni prostor.
'''Zemljopisni položaj:'''
Ona ima intraregionalni položaj s kontinentalno spojnom, posredničkom funkcijom.
'''Prometno-zemljopisni položaj:'''
Kroz Jugoistočnu Europu prolaze ovi važni prometni koridori:
* [[Željeznička pruga Beograd – Bar|željeznička]] pruga [[Beograd]] – [[Bar (grad)|Bar]]
* Bosansko–neretvanski koridor
* Iskerski koridor
* Marički koridor
* Moravski koridor
* Nišavsko–strumski koridor
* Posavski koridor
* Prizrenski koridor
* Vardarski koridor
* [[Via Egnatia]]
'''Gospodarsko-zemljopisni položaj:'''
Jugoistočna Europa ima rubni i tranzicijski položaj.
'''Geopolitički položaj:'''
Tamponski položaj između drugih europskih regija.
'''Geostrateški položaj:'''
Jugoistočna Europa ima žarišni položaj. Tu se preklapaju interesna područja Italije, Rusije, Austrije, Mađarske, Turske.. a sve je to bilo najčešći povod za mnoge ratove koji su se zbivali u povijesti ovog prostora. Ovaj dio Europe je bio obilježen vladavinom Osmanskog Carstva i sukobima sa Turcima. Zemlje Jugoistočne Europe su neovisnost počele ostvarivale tek u 19. stoljeću, kada je Osmansko Carstvo znatno oslabilo.
== Reljef ==
U reljefnoj strukturi Jugoistočne Europe kao najstarije gorje ističu se [[Rodopi]], koji su u paleozoiku uzdignuti hercinskom [[orogeneza|orogenezom]], a građeni su od škriljavaca i gnajsa. Alpskom orogenezom u mezozoiku izdiže se eruptivna Alpsko - dinarska nabrana zona, a u tercijaru Karpatsko - balkanska nabrana zona od eruptiva te metamorfoziranih škriljavaca i krša. Najviši vrh je [[Musala]] (2925 m) u Bugarskoj.
Sredinom tercijara kopno između jadranske i panonske potoline bilo je zaravnjeno. Najprije se javljaju mahoviti epirogeni pokreti (izdizanje i izvijanje) dijelova te mase kojima na površinu izbija magma. Izdizanje ima svoj smijer pružanja. U Dinaridima on se pruža u smijeru sjeverozapad - jugoistok, a u Makedoniji sjever - jug (zbog stare kristalinske mase Rodopa). Te linije prate i tekućice (npr. [[Vardar]]).
Povlačenjem [[Panonsko more|Panonskog mora]] tekućice se javljaju u nepropusnim škriljavim i dolomitnim dijelovima stvarajući u njima široke riječne doline. U vapnenačkim predjelima manje je tekućica, većinom su to ponornice. Tu nastaju i [[polja u kršu]]. U Panonskoj nizini nastaju akumulacijske terase i naplavne ravni.
Pleistocen je obilježen ledenim dobom i tada se ovdje oblikuje fluvioglacijalni reljef. Ostaci toga reljefa danas jesu nanosi lesa u Panoniji i u Jadranskoj zavali.
Danas se ostaci tektonske aktivnosti (epirogenetskih pokreta) osjete kao potresi u jugoistočnom dijelu Jugoistočne Europe.
== Klima ==
Reljef je uvjetovao i klimu, te isto tako i vegetaciju. Tamo gdje su planine tu je [[kontinentalna klima]], te zimzelena vegetacija. U priobalju prevladava [[mediteranska klima]] te obitavaju sredozemna vegetacija i makija.
== Hidrografija ==
== Povijesno-zemljopisni razvoj ==
== Jugoistočna Europa i europske integracije ==
== Izvori ==
{{Izvor}}
{{Izvori}}
{{Regije svijeta}}
{{Mrva-zemlj}}
| |||