Inačica od 1. prosinca 2020. u 20:33 uredi NeptuneBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 125.177 edits m →‎Životopis: Ispravan oblik, replaced: i t.d. → itd. Oznaka: AutoWikiBrowser ← Starija izmjena		Inačica od 15. prosinca 2020. u 18:22 uredi ukloni ovu izmjenu Croxyz (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 93.419 edits →‎Životopis Novija izmjena →
Redak 20: Roditelji (otac Marko (Mordehaj/Markus) (učitelj) i majka Rozalija) su mu bili [[Židovi]] porijeklom iz [[litva\|Litve]]. Djetinjstvo je proveo u Bjalistoku. Bjalistok je bio višenacionalni grad -– u njemu su se govorili mnogi jezici kao: [[ruski]], [[poljski]], [[litavski]], [[jidiš]] i drugi. Tada je već bio svjedokom velike netrpeljivosti između različitih jezičnih i nacionalnih skupina. Tako se u njemu, još u dječačkoj dobi, razvila želja za pomirbom među narodima, koju je ostvarivao stvarajući jedan jezik, zajednički svim narodima. Tako je nastao međunarodni jezik [[esperanto]]. Time se bavio i kao gimnazijalac, i kao student, i kao liječnik. A kad je taj jezik objavio, do kraja života se posvetio njegovu razvijanju i širenju. U [[moskva\|Moskvi]] (1879. – 1881.) je studirao medicinu, a iz financijskih razloga nastavio je studij u Varšavi (1881. – 1885.). U [[Beč]]u je 1886. specijalizirao očnu medicinu. Primitivan (rudimentalan) oblik esperanta («Lingwe universala») bio je dovršen do početka zime 1878, kada je sa svojim gimnazijskim kolegama upriličio proslavu pod nazivom «Dan rođenja međunarodnog jezika». Međutim, dok je njegovim školskim kolegama to bila zabava, koju su, nakon poruge starijih, brzo zaboravili, Zamenhof svoj jezični projekt postupno usavršava tako da u 1881. godini postoje tri u mnogo čemu različita jezična projekta. Tek je 1885. godine jeziku dao konačan oblik. Naredne dvije godine tražio je izdavača. Redak 46: Najznačajniji prijevodi su mu: William Shakespeare "[[Hamlet]]" (Hamleto), Charles Dickens "Bitka života" (La Batalo de la Vivo), "Ifigenija na Tauridi", [[Biblija]] (Stari Zavjet i dobrim dijelom i Novi Zavjet), Basne Andersena itd. Od izvornih djela poznato je nekoliko njegovih pjesama ("La espero", "La vojo", "Ho, mia kor'", "Pregho sub verda standardo", "Mia penso"). "La espero" (Nada) je uglazbljena i postala je esperantskom himnom. Objavio je i zbirku poslovica na esperantu ("Proverbaro"), kao i raspravu "Esenco kaj estonteco de la ideo de la lingvo internacia" (Bit i budućnost ideje o međunarodnom jeziku) i niz jezičnih savjeta, koja je u obliku pisama ili novinskih članaka davao ostalim esperantistima ("Lingvaj respondoj"; Jezični odgovori). Umro je 1917. godine, u jeku [[prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]], u Varšavi okupiranoj od strane Nijemaca, duboko nesretan zbog tog rata -– on koji se cijelog života zalagao za pravednost, slogu i razumijevanje među narodima. Jezik esperanto, međutim, živi i dalje. {{GLAVNIRASPORED:Zamenhof, Lazar Ludvig}} [[Kategorija:Poljski znanstvenici]] [[Kategorija:Jezikoslovci]] [[Kategorija:Esperanto]] [[Kategorija:Životopisi, Białystok]]

Lazar Ludvig Zamenhof: razlika između inačica