Inačica od 15. prosinca 2020. u 18:23 uredi Croxyz (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 93.332 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 15. prosinca 2020. u 18:24 uredi ukloni ovu izmjenu Croxyz (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 93.332 edits →‎Životopis Novija izmjena →
Redak 24: U [[moskva\|Moskvi]] (1879. – 1881.) je studirao medicinu, a iz financijskih razloga nastavio je studij u Varšavi (1881. – 1885.). U [[Beč]]u je 1886. specijalizirao očnu medicinu. Primitivan (~~rudimentalan~~rudimentaran) oblik esperanta («Lingwe universala») bio je dovršen do početka zime 1878, kada je sa svojim gimnazijskim kolegama upriličio proslavu pod nazivom «Dan rođenja međunarodnog jezika». Međutim, dok je njegovim školskim kolegama to bila zabava, koju su, nakon poruge starijih, brzo zaboravili, Zamenhof svoj jezični projekt postupno usavršava tako da u 1881. godini postoje tri u mnogo čemu različita jezična projekta. Tek je 1885. godine jeziku dao konačan oblik. Naredne dvije godine tražio je izdavača. Prvi udžbenik esperanta izašao je iz tiska 26. srpnja 1887. godine u [[varšava\|Varšavi]] i to na ruskom jeziku (Mježdunarodnij jazik; Dr. Esperanto). Udžbenik je izdan pod pseudonimom Dr. Esperanto, pa je po tom pseudonimu L.L. Zamenhofa jezik dobio svoje ime. (Esperanto na esperantu znači "onaj koji se nada"). Udžbenik je doživio svijetlo dana zahvaljujući novčanoj pomoći od oca svoje supruge Klare (djevojačko prezime Silbernik), koji je bio mali tvorničar. Redak 40: U drugom svjetskom ratu, u [[Holokaust]]u, istrijebljena je skoro sva Zamenhofova obitelj. Sina Adama [[nacizam\|nacisti]] su ubili u Varšavi, a obje kćerke Lidiju i Sofiju usmrtili su u plinskim komorama [[Treblinka\|Treblinke]] 1942, godine. Preživio je samo njegov unuk Luj-Kristofer Zaleski-Zamenhof (Louis-Cristopher Zaleski-Zamenhof), koji sada živi u Francuskoj. (Napomena: U Hrvatskoj je izdana knjiga Romana Dobrzynskog «Zamenhofova ulica», koja sadrži razgovore s dr. L.C. Zaleski Zamenhofom. ~~Prevedana~~Prevedena je sas esperanta. U njoj se putem intervjua opisuje kako je preživio holokaust, ali razgovara se i o obitelji Zamenhof i o ranim danima esperanta, kao i raznim povijesnim zbivanjima u dvadesetom stoljeću. Izdanje Sveučilišna knjižara Zagreb, 2005. ) Kao inicijator, odnosno tvorac esperanta mnogo je radio na prevođenju značajnih djela svjetske književnosti ne esperanto, a da ne govorimo o radu na stvaranju rječnika za pojedine nacionalne jezika te udžbenike i slično. Redak 46: Najznačajniji prijevodi su mu: William Shakespeare "[[Hamlet]]" (Hamleto), Charles Dickens "Bitka života" (La Batalo de la Vivo), "Ifigenija na Tauridi", [[Biblija]] (Stari Zavjet i dobrim dijelom i Novi Zavjet), Basne Andersena itd. Od izvornih djela poznato je nekoliko njegovih pjesama ("La espero", "La vojo", "Ho, mia kor'", "Pregho sub verda standardo", "Mia penso"). "La espero" (Nada) je uglazbljena i postala je esperantskom himnom. Objavio je i zbirku poslovica na esperantu ("Proverbaro"), kao i raspravu "Esenco kaj estonteco de la ideo de la lingvo internacia" (Bit i budućnost ideje o međunarodnom jeziku) i niz jezičnih savjeta, koja je u obliku pisama ili novinskih članaka davao ostalim esperantistima ("Lingvaj respondoj"; Jezični odgovori). Umro je 1917. godine, u jeku [[prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]], u Varšavi ~~okupiranoj~~pod odnjemačkom ~~strane Nijemaca~~okupacijom, duboko nesretan zbog tog rata – on koji se cijelog života zalagao za pravednost, slogu i razumijevanje među narodima. Jezik esperanto, međutim, živi i dalje. {{GLAVNIRASPORED:Zamenhof, Lazar Ludvig}}

Lazar Ludvig Zamenhof: razlika između inačica