Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m vidi još |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 18:
== Korištenje izvora ==
[[Datoteka:Manusingmicroscope.jpg|mini| Izvan Wikipedije, [[Istraživanje|istraživanje]] je ključni dio znanstvenog rada. Međutim, suradnici Wikipedije ne smiju svoje doprinose temeljiti na ''vlastitim'' izvornim istraživanjima. Suradnici Wikipedije '''moraju zasnivati svoje doprinose na vjerodostojnim i provjerljivim, objavljenim izvorima.''']]
Line 53 ⟶ 54:
* '''[[Sekundarni izvori]]''' donose promišljanja autora zasnovana na primarnim izvorima i uglavnom je autor prostorno-vremenski barem minimalno odmaknut od događaja kojeg opisuje. Sekundarni izvor sadrži autorove analize, sinteze, ocjene, interpretacije ili tumačenja originalnih činjenica, dokaznog materijala, koncepata ili ideja preuzetih od strane primarnog izvora. [[Wikipedija:Sekundarni ne znači neovisni|Sekundarni izvori ne moraju nužno biti neovisni izvori]]. Oni se oslanjaju na primarne izvore za svoje materijale te o njima donose analitičke sudove, ocjenjuju ih i vrednuju. Na primjer, znanstveni članak koji donosi analitički pregled znanstvenih radova u nekom polju istraživanja može biti sekundarni izvor za naše istraživanje. Da li je izvor primarni ili sekundarni često ovisi o kontekstu. Knjiga vojnog povjesničara o Drugom svjetskom ratu može biti sekundarni izvor o ratu, ali tamo gdje govori o osobnim ratnim iskustvima autora predstavlja primarni izvor o tim iskustvima. Recenzija knjige može također biti mišljenje, sažetak ili pak stručna recenzija.
*:{{boja|#f7e4e4|'''''Pravilo'''''|red}}: Članci na Wikipediji obično se oslanjaju na materijale iz vjerodostojnih sekundarnih izvora. Članci mogu sadržavati tvrdnje do kojih se došlo analizom, sintezom, ocjenom, interpretacijom ili tumačenjem, ali '''''samo ako''''' su takve tvrdnje objavljene u vjerodostojnim sekundarnim izvorima.
*
*:{{boja|#f7e4e4|'''''Pravilo'''''|red}}: Vjerodostojni tercijarni izvori mogu biti korisni zato što daju široki pregled sažetaka tema koje uključuju mnoge primarne i sekundarne izvore i pomažu kod utvrđivanja važnosti neke teme ili gledišta, pogotovo kad se gledišta primarnih ili sekundarnih izvora međusobno razlilaze. Neki tercijarni izvori su pouzdaniji od drugih, a i unutar pojedinog tercijarnog izvora neka tema ili gledište može biti bolje obrađena od druge. Članci na Wikipediji ne smiju se koristiti kao tercijarni izvori za druge članke na Wikipediji, ali se ponekad smiju koristiti kao primarni izvori za članke o Wikipediji samoj.
== Sinteza objavljenih materijala ==
Ne objedinjujte, ne povezujte, ne kombinirajte, ne sastavljajte, ne spajajte i ne sjedinjujte materijale iz više izvora kako bi došli do ili implicirali zaključak koji nije izričito ili eksplicitno naveden ni u jednom od izvora. Slično tome, ne kombinirajte dijelove iz istog izvora kako bi izveli zaključak koji nije izričito naveden u samom izvoru. Ako jedan vjerodostojni izvor izjavi A, a drugi izjavi B, nemojte spajati A i B zajedno kako bi čitatelja navodili na zaključak C koji nije spomenut niti u jednom od korištenih izvora. Ovakva radnja predstavlja uredničku sintezu objavljenih materijala sa ciljem navođenja čitatelja na posve novi zaključak, što nije prihvatljivo na Wikipediji, budući da takav sadržaj predstavlja '''vlastito istraživanje''' koje je u samom članku izvršio sam suradnik. "A i B, stoga C" je prihvatiljivo ''ako i samo ako'' je od strane vjerodostojnog izvora objavljen isti argument u odnosu na temu članka. Ako jedan izvor iznese "A" u jednom kontekstu, a "B" u drugom, bez da ih povezuje i bez da iznese argument "stoga C", onda se "stoga C" ne smije upotrijebiti u članku.
== Vidi još ==
| |||