Danilo Blanuša: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 12:
== Djela ==
Istraživački rad mu zadire u specijalne funkcije (Besselove funkcije), diferencijalnu geometriju (napose izometrička smještanja hiperboličkih prostora u euklidske), teoriju grafova, teoriju relativnosti, teorijsku fiziku i teorijsku elektrotehniku, fenomenološku termodinamiku i drugo.<ref>http://www.matematika.hr/o-hmd-u/prica-o-logotipu/</ref>
'''Blanušina smještenja hiperboličkih prostora'''
===Blanušini grafovi===▼
Blanušini najvažniji radovi odnose se na izometrična smještenja pseudo-Riemannovih mnogostrukosti u Euklidske i Hilbertove prostore. U najcitiranijem radu <ref>{{citation|title=Über die Einbettung hyperbolischer Räume in euklidische Räume|journal=Monatshefte für Mathematik|volume=59|pages=217–229|year=1955|first1=Danilo|last1=Blanuša|doi=10.1007/BF01303796>}}</ref> konstruirao je smještenje hiperboličke (Lorentzove) 2-dimenzionalne ravnine u 6-dimenzionalni Euklidski prostor, i za sve <math>n\geq 2</math>, drugu konstrukciju <math>n</math>-dimenzionalnog hiperbličkog prostora u <math>6n-5</math>-dimenzionalni Euklidski prostor. U ranijem radu <ref>D. Blanuša, Eine isometrische und singularitätenfreie Einbettung des <math>n</math>-dimensionalen hyperbolischen Raumes im Hilbertschen Raum. Monatsh. f. Math. 57 (1953) 102–108.</ref> demonstrirao je smještenja <math>n</math>-dimenzionalnog hiperboličkog prostora u separirani Hilbertov prostor.
▲====Blanušini grafovi====
Nazivaju se i ''[[Blanušini snarkovi]]''. To su grafovi sa sljedećim svojstvom: iz svakog vrha izlaze po tri grane (trivalentni graf) čije je grane nemoguće obojiti s tri boje tako da iz svakog vrha izlaze sve tri [[boja (teorija grafova)|boje]], odnosno kraće trivalentni grafovi koji nisu 3-obojivi. Otkrio je dva grafa i objavio ih je u svom radu ''[[Problem četiriju boja]]'', objavljen u Glasnik Mat.-Fiz. 1946. godine. Bili su to drugi i treći poznati graf s navedenim svojstvom. Prvi poznati bio je [[Petersenov graf]]; poznat od 1886., svojstvo dokazano 1898. godine. U krugu matematičara koji su tada bili bliski takvim objektima i problematici vezanoj uz nju držalo se da je Petersenov graf jedini graf tog tipa. [[Blanušin graf]] je bio izložen na velikoj izložbi "Znanost u Hrvata, prirodoslovlje i njegova primjena", održanoj u Zagrebu, od lipnja do listopada 1996. godine.<ref>http://www.matematika.hr/o-hmd-u/prica-o-logotipu/</ref>
| |||