Ivo Senjanin: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Dodao poveznicu za Dugi turski rat i dodao literaturu [6].
m →‎Životopis: Stil, wikipoveznice
Redak 1:
'''Ivo Senjanin''' (? - [[Karlovac]], [[20. srpnja]] [[1612.]]) bio je [[hrvat]]ski narodni [[junak]]. Kao [[uskok]] i [[hajduk]] proslavio se brojnim vojnim podvizima protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]]. Od njega su podjednako strahovali i [[Mlečani]] i [[Habsburška Monarhija|Austrijanci]].<ref>''Ivan Bušić-Roša, hajdučki harambaša'', prir. [[Bruno Bušić]], Liber Croaticus Verlag GmbH, Mainz, 1977., {{ISBN|3-88308-001-2}}, str. 5.</ref> Zbog manjeg broja povijesnih izvora, puno onoga što je poznato o njemu danas se uglavnom pripisuje [[legenda]]ma, a pojedinosti njegova života i određena postignuća i srednjovjekovnom [[romantizam|romantizmu]].<ref>Koljević, Svetozar, ''The Epic in the Making''. Clarendon Press, 1980.</ref>
 
== Životopis ==
Ivo Senjanin, rođen kao ''Ivan Vlatković - Novaković'',<ref>Kozličić, Mithad. ''Hrvatsko brodovlje''. Književni krug, 1993.</ref> krajem [[16. stoljeće|16. stoljeća]] bio je zapovjednik skupine [[Hajduci|hajduka]], s kojom se borio protiv Osmanlija između ostalog u [[Albanija|Albaniji]], [[Bosna|Bosni]], [[Hercegovina|Hercegovini]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Dana [[7. travnja]] [[1596.]] godine sudjelovao je u [[Bitka kod Klisa 1596.|oslobađanju]] [[Klis]]a od Osmanlija. Otac mu je bio imena Novak, pa otuda zapisi Novaković ili Novaković-Vlatković. Majka mu je bila iz poznate [[Senjski uskoci|uskočke]] plemićke obitelji [[Domazetović|Domazetovića]]. Ivan je imao dva brata, također uskoka, starijeg Jurja i mlađeg Mihu. Spomenuto je i da imao sina (ne spominje mu se ime) i kćer Matiju.<ref>[[Anđelko Mijatović]] - ''Senjski uskoci u narodnoj pjesmi i povijesti'' (str. 84.)</ref>
 
Sudjelovao je [[1571.]] godine u [[Bitka kod Lepanta|Bitci kod Lepanta]], bitkama u [[Cipar|Cipru]], [[Egipat|Egiptu]], [[Peloponez]]u, u [[Bitka kod Siska|Bitci kod Siska]] i u bitkama kod [[Petrinja|Petrinje]]. Kasnije je postao [[Senjski uskoci|senjski uskok]].
 
Sudjelovao je u tzv. [[Dugi turski rat|Dugom ratu]] (1593.−1606.) između Habsburgovaca i Osmanlija, iz kojeg je izišao kao [[Senj|senjski]] [[vojvoda]]<ref name="hrcak.srce.hr">[http://hrcak.srce.hr/file/105913 Anđelko Mijatović, ''Neki poznatiji Senjani uznici''] (str. 264.)</ref>. [[1599.|1599]]. godine dobio je posjed [[Žrnovnica (Sveti Juraj)|Žrnovnicu]] kod [[Sveti Juraj (Senj)|Svetog Jurja]] zbog zasluga. <ref> Ljubović, Enver, ''Grbovi plemstva Gacke i Like''. adamić, Rijeka, 2001. </ref>
 
Između 1602. i 1608. godine Ivo Senjanin-Vlatković neosporni je gospodar jadranskih voda vraćajući Mlečanima milo za drago. Latinski ga izvori nazivaju »[[''Uscocchorum dux]]''«<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=110387 Josip Horvat - ''IVO SENJANIN USCOCCHORUM DUX''.] (str. 128.)</ref> (vojvoda uskoka), njemački »''Hauptman Khermbatom''«.
 
Zbog promjena političkih odnosa između [[Mlečani|Mlečana]] i Osmanlija, Venecijanci su tražili Senjaninovu glavu. Nakon što je u studenome [[1606.]] godine sklopljen mir između [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] i Osmanskog Carstva postalo je zabranjeno provaljivati na turska područja. Zbog stradanja osmanskih podanika u sukobu s Turcima, protiv Ive Senjanina je kao prilog sređivanju državnih odnosa Habsburške Monarhije, Mletačke Republike i Osmanskog Carstva provedena istraga. Nakon što je istragom utvrđeno da je oduzeo nešto opskrbe (žito) senjskom upravitelju, okrivljeni Ivo Senjanin osuđen je na smrt,<ref>[http://hakave.org/index.php?option=com_content&id=6860 Izlaganje Mate Kovačevića, Hakave]</ref> odsijecanjem glave "jer tako hoće Bog i carska pravda"<ref>''Ivan Bušić-Roša, hajdučki harambaša'', prir. Bruno Bušić, Liber Croaticus Verlag GmbH, Mainz, 1977., {{ISBN|3-88308-001-2}}, str. 5.-6.</ref>.
Redak 175:
== Povezani članci ==
* [[hajduci]]
* [[senjski uskoci]]
 
== Izvori ==