Sakralna arhitektura romantizma u Hrvatskoj: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →‎Romantizam - opće stanje duha: Ispravan refleks jata, replaced: svijetove → svjetove
m zatipci
Redak 23:
nazivan ''Bachovim apsolutizmom ''prema
ministru unutarnjih poslova Aleksandru Bachu. Bio je to zapravo apsolutizam
samoga vladara i sve naredbe dolazile su direktno sas dvora. Tako je ukinuto
Bansko vijeće, a umjesto Banskog vijeća osnovana je Banska vlada na čelu s
Jelačićem, no svejedno su se, sukladno karakteru apsolutizma, sve
Redak 60:
Tako je na
Saboru [[1861.]] godine potaknuto i dovršeno osnivanje narodnih ustanova kulture i
provjeteprosvjete, kao npr. Kazalište, Sveučilište i buduća Akademija znanosti i Narodni
muzej. Što se pak gospodarstva tiče, u to vrijeme se postupno uvode parni
strojevi, razvija se drvna i prehrambena industrija, Gospodarsko društvo uz
Redak 68:
gospodarskog razvoja bila je i gospodarska međunarodna izložba
(dalmatinsko-hrvatsko-slavonska) održana u Zagrebu [[1864]]. godine, iz čijeg se
kataloga vidi da je tada u Hrvatskoj postojao znatnznatni broj istaknutih  trgovačkih poduzetnika.
 
Nakon
Redak 79:
sabor, vladu, bana i unutarnje poslove (bogoštovlje, nastavu i pravosuđe), dok
je sve drugo zajedničko (financije, vanjska trgovina, trgovina i narodna
obrana) te o tome brinu zajednička ministrstvaministarstva i zajednički Sabor, gdje je
Hrvatska imala svoje predstavnike. Ovim dogovorom je Hrvatska ostala zakinuta
na važnim područjima poput financija, ali su joj priznate granice, cjelokupnost
Redak 90:
 
Tako romantični historicizam u Europi počinje ranije nego kod nas, te se u Engleskoj ''revival gotike ''javlja već sredinom 18. stoljeća, a u Njemačkoj sedamdesetih godina istog stoljeća. U Hrvatskoj je
situacija nešto drukčija pa je u to vrijeme uz neogotiku prisutan i [[klasicizam]], a zatim će aktualna postati talijanska i sjevernjačka [[renesansa]], kao i elementi romaničke i bizantske umjetnosti. Sukladno samom terminu ''historicizam'', u tom razdoblju u središtu pažnje umjetnosti je povijest, a pogotovo razdoblje srednjeg vijeka i fascinacija ondašnjom zajednicom na koju se gleda kao na paradigmu življenja. Jedan od najpoznatijih zagovareteljazagovaratelja povratku društvenim odnosima i umjetnosti srednjega vijeka bio je A. W. Pugin ([[1812.]]-[[1852.]]), koji u svom poznatom djelu  ''Contrasts'' iz 1836. godine uspoređuje srednjovjekovno naselje 14. i 15. stoljeća s industrijskim gradovima, koji su izgubili povezanost s prirodom te time i svoju čar. Svojevrsni strah od novog, modernog doba industrijske proizvodnje i otuđenja, pokušavao se anulirati gradeći funkcionalne zgrade, poput tvornica, hala i kolodvora, u stilovima prošlosti.<ref name="Maleković"/>
 
== Obnova katoličke duhovnosti u romantizmu ==
Redak 126:
Sv. Antuna Padovanskog u moslavačkom selu Voloder karakteristična je po svojoj
jednostavnoj, ali elegantnoj interpretaciji gotike. Gradnja je započela [[1861.]],
a crkva je  posvećena [[1863.]] godine.  Njezino podizanje financijski su poduprijelipoduprli
Ljudevit Erdödy, župljani te vjerozakonske zaklade. Crkvu je sagradio VjekoslaVjekoslav Lammer<ref name="Maruševski"/>, poduzetnik iz Nove Gradiške, dok je za nadzor nad gradnjom bio zadužen Marko
Lammer<ref name="Maruševski"/>, poduzetnik iz Nove Gradiške, dok je za nadzor nad granjom bio zadužen Marko
Reiss.
 
Line 135 ⟶ 134:
odijeljeno trijumfalnim lukom. Eksterijer je veoma jednostavan, ali s jasnim
gotičkim elementima poput šiljatih, uskih i visokih prozorskih otvora te
potpornjacima koji raščljanjujuraščlanjuju bočne fasade. Što se tiče glavnog pročelja,
najviše se ističe visoki toranj.
 
Line 184 ⟶ 183:
učenik Josip Proksch (1812 – 1880), predstavnik osebujne kombinacije pučkih i
inovativnih ornamentalnih uzoraka, dok je [[1890.]] slikar Marko Antonini oslikao
svod crkve, te glavni brod sas 26 fresko prikaza iz Starog i Novog zavjeta.<ref name="Maruševski"/>
 
== Utjecaj Orijenta - sinagoge ==
Line 198 ⟶ 197:
stoljeću pod nazivom neomaurski stil.
 
Sredinom 19. stoljeća neomaurski stil preuzimaju srednjeeuropskisrednjoeuropski židoviŽidovi,
koji su povezivali ''mudejar ''stil sa
zlatnim dobom židovstva u srednjevjekovnojsrednjovjekovnoj muslimanskoj [[Španjolska|Španjolskoj]], te započinju
gradnju sinagoga u neomaurskom stilu koji se ubrzo proširio svijetom. Naime, [[Židovi]]
tek od 19. stoljeća, kada stječu građansku ravnopravnost, imaju mogućnost
Line 209 ⟶ 208:
sakralne osi  istok-zapad, koja je
usmjerena prema Jeruzalemu, dok ''almemor ''(podij
sa stolom na kojem se čitaToračita Tora) mora biti smješten u središtu.<ref name="Knežević"> Knežević, S., "Zagrebačka sinagoga", Radovi IPU, Institut z apovijest umjetnosti, Zagreb, 1999. str. 124</ref>
Vanjski izgled sinagoga postat će Židovima važan tek nakon njihove
emancipacije, kako bi javno potvrdili svoj vjerski i kulturni status. Budući da