Inačica od 20. prosinca 2020. u 16:30 uredi 193.14.244.67 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Oznake: uklonjeno uređivanje mobilni uređaj m.wiki ← Starija izmjena		Inačica od 20. prosinca 2020. u 18:11 uredi ukloni ovu izmjenu Doncsecz~hrwiki (razgovor \| doprinosi) 2.959 edits uklanjanje izmjene 5700602 suradnika 193.14.244.67 (razgovor) Oznaka: uklanjanje Novija izmjena →
Redak 13: \|gustoća = \|domaćinstva = \|pošta = 40315 Mursko Središće \| \|pozbroj = +385(0)40 866 \|autooznaka = ČK Redak 25: Topografski smještaj Peklenice osigurao je niz ambijentalnih vrijednosti koje pružaju mogućnosti za kvalitetno stanovanje. Naselje se razvija u podnožju dvaju brežuljaka, a kroz njegovo središte protječe kanalizirani vodotok [[Brodec]], koji također pridonosi pejzažnom ugođaju središnjeg dijela naselja. U Peklenici su osnovane udruge: [[NK Plavi Peklenica]], ŠRD "Karas", Skijaški klub "Jeti", DVD Peklenica, Udruga solidarne pogrebne pomoći, Društvo žena, Udruga mladih, Udruga "Josip Broz Tito" (ogranak Peklenica), Odbojkaški klub "Plavi". U Peklenici izvađeno 4 098 tona. Peklenica je dobila naziv po »peklu«, kako je narod nazivao naftu koja je tu pronađena. Koristila se još u doba Zrinskih za podmazivanje osovina zaprežnih kola. Vađenje nafte prestalo je 1967. godine. Danas se u Peklenici gradi Muzej peklarstva/nafte i rudarstva kako bi se sačuvala uspomena na te dane. Ispod Pekleničkog tla nalazi se još [[prirodni plin]], [[termalno vrelo\|termalna voda]] te [[ugljen]].▼ ▲UPoznata je kao prvo nalazište [[nafta\|nafte]] u Hrvatskoj i svijetu.<ref>[http://www.tz-ms.hr/turisticki-vodic/spomen-park-naftastva/ Turistička zajednica Grada Mursko Središće – Spomen part naftaštva Peklenica]</ref> Nafta se u Peklenici eksploatirala četiri godine prije nego u Pensilvaniji (SAD), odakle potječu prvi podaci o nafti na svijetu. Prvo korištenje nafte zbilo se 1856., a prvo bušenje 1886. godine. Od 1932. do 1940. proizvodnja nafte u cijeloj [[Kraljevina Jugoslavija\|Jugoslaviji]] iznosi 5 884 tona, od čega je samo u Peklenici izvađeno 4 098 tona. Peklenica je dobila naziv po »peklu«, kako je narod nazivao naftu koja je tu pronađena. Koristila se još u doba Zrinskih za podmazivanje osovina zaprežnih kola. Vađenje nafte prestalo je 1967. godine. Danas se u Peklenici gradi Muzej peklarstva/nafte i rudarstva kako bi se sačuvala uspomena na te dane. Ispod Pekleničkog tla nalazi se još [[prirodni plin]], [[termalno vrelo\|termalna voda]] te [[ugljen]]. == Izvori ==

Peklenica: razlika između inačica