Aktivist za ljudska prava: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Prestilizacija bliža duhu jezika
lektura
Redak 1:
[[Aktivizam|Aktivis]]<nowiki/>t za [[ljudska prava]], ili branitelj ljudskih prava (eng. ''human rights defender'') osoba je koja pojedinačno ili s drugima djeluje na promicanju ili zaštiti ljudskih prava. To mogu biti [[Novinar|novinarinovinar]]i, [[Ekologija|ekolozi]], [[Zviždač|zviždačizviždač]]i, [[Sindikalizam|sindikalisti]], [[Pravnik|pravnici]], [[Učitelj|učiteljiučitelj]]i, ili tek pojedinci koji djeluju sami. Oni se mogu baviti zaštitom ljudskih prava profesionalno, u sklopu svog posla (npr. odvjetnici ili novinari), ili to mogu raditi dobrovoljno. Zbog tih aktivnosti ponekad mogu postati meta odmazde i različitih vrsta napada kao što je ocrnjivanje u javnosti, nadzora, uznemiravanja, lažnih optužbi, ograničenja prava na slobodu udruživanja ili slobodu kretanja, sve do fizičkih napada.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.amnesty.org/en/documents/document/?indexNumber=act30%2f6011%2f2017&language=en|title=Human rights defenders under threat – a shrinking space for civil society|author=|date=|work=www.amnesty.org|language=en|publisher=|accessdate=2020-12-17}}</ref>
 
=== Deklaracija o braniteljima ljudskih prava ===
[[FileDatoteka:Steve Biko Portrait saho.jpg|thumb|Steve Biko, južnoafrički borac protiv aparthejda, ubijen 12. rujna 1977.]]
Deklaracija [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] o pravu i odgovornosti pojedinaca, grupa i organa društva za promicanje i zaštitu univerzalno priznatih [[Ljudska prava|ljudskih prava]] i [[Temeljne slobode|temeljnih sloboda]] (A/RES/53/144)<ref>{{Citiranje weba|url=https://undocs.org/en/A/RES/53/144|title=A/RES/53/144|author=|date=|work=undocs.org|language=|publisher=|accessdate=2020-12-17}}</ref> od 9. prosinca 1998., obično poznata kao Deklaracija o braniteljima ljudskih prava<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.ishr.ch/news/un-declaration-human-rights-defenders|title=UN Declaration on Human Rights Defenders|work=ISHR|language=en|accessdate=2020-12-17}}</ref>, označava povijesno postignuće u borbi za bolju zaštitu onih kojima prijeti opasnost zbog bavljenja zaštitom legitimnih ljudskih prava i prvi je instrument UN-a koji prepoznaje važnost i legitimitet rada aktivista za ljudska prava, kao i pravo i odgovornost svih da ljudska prava štite.
 
Deklaracija kodificirapropisuje međunarodne standarde koji štite djelovanje aktivista za ljudska prava diljem svijeta. Prepoznaje legitimnost djelovanja na zaštiti ljudskih prava, kao i potrebu da te aktivnosti budu zaštićene, kao i oni koji ih provode. Prema Deklaraciji, branitelj ljudskih prava je svatko tko sam, kao dio grupe ili institucije, djeluje na promicanju i zaštiti ljudskih prava. Ova široka definicija obuhvaća profesionalne kao i neprofesionalne aktiviste za ljudska prava, volontere, novinare, odvjetnike i sve druge čija je, makar i povremena aktivnost povezana s ljudskim pravima.
 
[[FileDatoteka:Anna Politkovskaja im Gespräch mit Christhard Läpple.jpg|thumb|Anna Politkovskaja, ruska novinarka, ubijena 7. listopada 2006. ]]
Deklaracija artikulira postojeća prava na način koji olakšava njihovu primjenu na okolnosti u kojima djeluju aktivisti za ljudska prava. Specificira načinNačin na koji se prava primjenjuju na aktiviste sadržanasadržan je u glavnim dokumentima o ljudskim pravima, uključujući i [[pravo na slobodno izražavanje]], udruživanje i okupljanje.
 
Prava zaštićena ovom Deklaracijom uključuju, između ostalog, uključuju pravo na razvijanje i raspravu o novim idejama o ljudskim pravima te pravo na zagovaranje njihovog prihvaćanja; pravo na kritiku državnih tijela i agencija i pravo na iznošenje prijedloga za poboljšanje njihova funkcioniranja; pravo na pružanje pravne ili druge vrste pomoći u obrani ljudskih prava; pravo na nadgledanje sudskih procesa; pravo na nesmetan pristup i komunikaciju s [[Nevladina udruga|nevladinim]] i [[Međuvladina organizacija|međuvladinim]] organizacijama; pravo pristupa resursima u svrhu zaštite ljudskih prava, uključujući primanje sredstava iz inozemstva.
 
Države su odgovorne za provedbu i poštivanje svih odredbiodredba Deklaracije. Osobito, države imaju dužnost zaštititi aktiviste za ljudska prava od svakog [[Nasilje|nasilja]], odmazde i zastrašivanja zbog njihovog rada na ljudskim pravima.
 
=== Instrumenti zaštite ===
[[FileDatoteka:Harvey Milk at Gay Pride San Jose, June 1978 (cropped).jpg|thumb|Harvey Milk, američki borac za prava LGBT osoba, ubijen 27. studenogstudenoga 1978.]]
Nakon usvajanja Deklaracije o braniteljima ljudskih prava 1998. godine, pokrenute su brojne inicijative, kako na međunarodnoj, tako i na regionalnoj razini, kako bi se povećala zaštita aktivista i pridonijelo daprovedbi se Deklaracija provodiDeklaracije. U tom kontekstu uspostavljeni su sljedeći mehanizmi i smjernice:
 
* Mandat [[Posebni izvjestitelj Ujedinjenih naroda|posebnog izvjestitelja Ujedinjenih naroda]] za branitelje ljudskih prava (2000.)
Redak 25:
* Mehanizam Europske unije za zaštitu aktivista za ljudskih prava, koji provode organizacije civilnog društva (2015.)<ref>{{Citiranje weba|url=https://protectdefenders.eu/en/|title=ProtectDefenders.eu - The European Union Human Rights Defenders mechanism - ProtectDefenders.eu|work=protectdefenders.eu|accessdate=2020-12-17}}</ref>
 
[[FileDatoteka:Berta Cáceres (cropped).jpg|thumb|Berta Cácere, honduraška aktivistica za zaštitu okoliša i prava domorodačkih naroda, ubijena 2. ožujka 2016.]]
Godine 2008. Opservatorij za zaštitu aktivista za ljudska prava, koji je zajednički program [[Međunarodna federacija za ljudska prava|Međunarodne federacije za ljudska prava]] (FIDH) i [[Svjetska organizacija protiv mučenja|Svjetske organizacija protiv mučenja]] (OMCT), inicirao je okupljanje svih nositelja institucionalnih mandata branitelja ljudskih prava (stvorenih u [[Ujedinjeni narodi|UN]]-u, Afričkoj komisiji za ljudska prava i prava naroda, Međuameričkoj komisiji za ljudska prava, [[Vijeće Europe|Vijeću Europe]], [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju]] te [[Europska unija|Europskoj uniji]]) kako bi poboljšali koordinaciju međusobnih aktivnosti između sebe i u suradnjisuradnju s nevladinim organizacijama. Godine 2010. stvorena je jedinstvena internetska stranica<ref>{{Citiranje weba|url=https://web.archive.org/web/20101026212743/http://www.humanrights-defenders.org/|title=human rights defenders mechanisms|date=2010-10-26|work=web.archive.org|accessdate=2020-12-17}}</ref> koja prikuplja sve relevantne javne informacije o aktivnostima različitih nositelja zaštite aktivista za ljudskih prava. Cilj stranice je povećati vidljivost dokumentacije koju izrađuju institucije (priopćenja za javnost, studije, izvještaji, izjave), kao i vidljivost njihovih aktivnosti (posjeti zemljama, institucionalni događaji, promatranapraćena suđenja).
 
Međunarodni ured za ljudska prava objavio je 2016. ''Model nacionalnog zakona o priznavanju i zaštiti branitelja ljudskih prava''<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.ishr.ch/news/model-law|title=Model Law|work=ISHR|language=en|accessdate=2020-12-17}}</ref>. Ovaj dokument državama pruža mjerodavne smjernice o načinu provedbe UN-ove Deklaracije o braniteljima ljudskih prava na nacionalnoj razini. Razvijen je u suradnji sa stotinama aktivista, a podržali su ga i vodeći stručnjaci za ljudska prava i pravnici.
Redak 32:
Nekoliko zemalja uvelo je nacionalno zakonodavstvo ili politike za zaštitu branitelja ljudskih prava, uključujući [[Kolumbija|Kolumbiju]], [[Brazil]], [[Meksiko]] i [[Gvatemala|Gvatemal]]<nowiki/>u. Međutim, tek treba riješiti ključne izazove u provedbi ovih zakona.
 
Istraživanje koje je proveo Resursni centar za poslovanje i ljudska prava<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.unglobalcompact.org/library/581|title=Business and Human Rights Resource Centre {{!}} UN Global Compact|work=www.unglobalcompact.org|accessdate=2020-12-17}}</ref> dokumentirao je da je 2017. godine prema 2016. bilo 34 posto više napada na aktiviste za ljudska prava u svijetu. Te je godine ubijeno 120 ubojstava aktivista i dogodile su se stotine incidenata koji su uključivali napad, maltretiranje i prijetnje. U 2017. godini bilo je 388 napada u usporedbi sa samo 290 u 2016. Ista studija identificirala je aktiviste za ljudskih prava u sferi agrobiznisa, rudarstva i obnovljivih izvora energije kao sektore koji u kojima su aktivisti u najvećoj opasnosti.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.theguardian.com/global-development/2018/mar/09/human-rights-activists-growing-risk-attacks-and-killings-study-claims|title='Attacks and killings': human rights activists at growing risk, study claims|date=2018-03-09|work=the Guardian|language=en|accessdate=2020-12-17}}</ref>
 
Prema procjenama UN-a tijekom 2019. zabilježeno je 357 ubojstava i 30 nestanaka aktivista za ljudska prava, novinara i sindikalista u 47 zemalja svijeta.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.un.org/sustainabledevelopment/peace-justice/|title=Peace, justice and strong institutions|last=Martin|work=United Nations Sustainable Development|language=en-US|accessdate=2020-12-20}}</ref>
Redak 49:
==== Nagrade aktivistima za ljudska prava u Republici Hrvatskoj ====
U Hrvatskoj se na [[Dan ljudskih prava]] dodjeljuje nekoliko nagrada pojedincima i organizacijama zaslužnima za promicanje i zaštitu ljudskih prava. Najpoznatije i najdugovječnije su nagrade koje dodjeljuju nevladine organizacije [[Hrvatski helsinški odbor]] te nagrada za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava "Krunoslav Sukić"<ref>{{Citiranje weba|url=http://krunoslav-sukic.centar-za-mir.hr/home/|title=Krunoslav Sukić|work=krunoslav-sukic.centar-za-mir.hr|accessdate=2020-12-20}}</ref> koju dodjeljuje Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.centar-za-mir.hr/o-nagradi/|title=O nagradi {{!}} Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek|work=www.centar-za-mir.hr|accessdate=2020-12-20}}</ref>.
<references />{{Članak o ljudskim pravima}}
 
=== Izvori ===
{{izvori}}
<references />{{Članak o ljudskim pravima}}
 
[[Kategorija:Ljudska prava]]
[[Kategorija:Aktivizam]]