|
[[Datoteka:DNA animation.gif|mini|Dio molekule DNA ([[:Datoteka:DNA animation.gif|animacija]])|285x285px]]
'''Deoksiribonukleinska kiselina''' ([[engleski jezik|eng.]] ''Deoxyribonucleic acid'', finski Deoksiribonukleiinihappo, '''DNA''') je [[nukleinska kiselina]] u obliku dvostruke spiralne zavojnice. DNA sadrži [[Gen|genetske]] upute za specifični biološki razvoj staničnih oblika života i većine [[Virusi|virusa]], dugačak je polimer [[nukleotid]]a i kodira redoslijed [[aminokiseline|aminokiselina]] u [[proteini]]ma rabeći genetski kod, tj. trostruki kod [[Nukleotidi|nukleotida]]. Predstavlja polimer [[nukleotid]]a koji su građeni od [[pentoza|pentoze]] [[deoksiriboza|deoksiriboze]], fosfatne skupine i dušične baze koja kod DNA može biti [[adenin]], [[gvanin]], [[citozin]] i [[timin]].
U [[Eukarioti|eukariotskim]] [[organizam|organizmima]]ma kao što su [[biljke]], [[životinje]], [[gljive]] i [[protisti]], većina DNA je smještena u [[Stanična jezgra|staničnoj jezgri]]. U jednostavnijim organizmima zvanim [[prokarioti]], DNA nije odvojena od [[Citoplazma|citoplazme]] jezgrinom ovojnicom. [[Mitohondrij]]i i [[kloroplast]]i koji su organeli eukariotskih stanica također sadrže DNA.
DNA svake osobe, njihov [[genom]], naslijeđen je od oba roditelja. Majčina [[mitohondrijska DNK|mitohondrijska DNA]], zajedno sa 23 kromosoma od svakog roditelja, kombinira se u tvorbi genoma [[zigota|zigote]], tj. oplođene jajne stanice. Kao rezultat, uz pojedine iznimke, npr. crvene [[krv]]ne [[stanica|stanice]], većina ljudskih stanica sadrži 23 para kromosoma, zajedno sa mitohondrijskom DNA naslijeđenom od majke.
Nakon što se duže vrijeme mislilo da apsolutna većina ljudske DNA predstavlja otpadnu DNA (eng. ''junk DNA'') koja nema nikakvu funkciju, znanstvenici, koji su radili na ENCODE projektu, su [[2012. |2012]] . objavili kako otprilike 80% DNA ima neku biomehaničku funkciju.<ref>{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[http://www.nature.com/news/encode-the-human-encyclopaedia-1.11312 ENCODE: The human encyclopaedia]<nowiki>''</nowiki> <abbr>doi</abbr>:[http://www.nature.com/news/encode-the-human-encyclopaedia-1.11312 10.1038/489046a], pristupljeno 11. kolovoza 2014.</ref> Takav je zaključak naišao na kritike zbog kriterija kojim su određivali što je to funkcionalno - glavni je kriterij bio sudjelovanje određenog dijela DNA u nekoj [[Ribonukleinska kiselina|RNA]] aktivnosti kao što je npr. [[Transkripcija (biologija)|transkripcija]], no neki se znanstvenici nisu s time slagali navodeći da samo zato što se događa neka aktivnost na određenom dijelu DNA, ne znači da taj dio ima funkciju jer je za funkcionalnost važno demonstrirati posljedicu te aktivnosti jer bez posljedice aktivnost ne mora imati funkciju.<ref name=":0">{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[http://www.ox.ac.uk/news/2014-07-25-82-our-dna-%E2%80%98functional%E2%80%99 8.2% of our DNA is ‘functional’] <nowiki>''</nowiki> pristupljeno 11. kolovoza 2014.</ref><ref name=":1">{{eng oznaka}} <nowiki>''</nowiki>[http://www.iflscience.com/plants-and-animals/new-study-suggests-only-82-our-genome-functional#tIO12rcsZptfUiR0.99 New Study Suggests Only 8.2% Of Our Genome Is Functional]<nowiki>''</nowiki> - pristupljeno 11. kolovoza 2014.</ref> U prilog tome, znanstvenici s [[Oxford|Oxforda]] su u srpnju [[2014. |2014]] . objavili istraživanje koje pokazuje da je ukupno tek 8.2% DNA funkcionalno gdje oko 1% kodira proteine, a oko 7% vrši regulatornu funkciju.<ref>{{eng oznaka}} Chris M. Rands, Stephen Meader, Chris P. Ponting, Gerton Lunter: <nowiki>''</nowiki>[http://www.plosgenetics.org/article/info:doi/10.1371/journal.pgen.1004525 8.2% of the Human Genome Is Constrained: Variation in Rates of Turnover across Functional Element Classes in the Human Lineage]<nowiki>''</nowiki> DOI: 10.1371/journal.pgen.1004525, pristupljeno 11. kolovoza 2014.</ref><ref name=":0" /><ref name=":1" />
== Uvod ==
|
