Arhimed: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 83.131.79.229 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Mmarre
Oznaka: brzo uklanjanje
m WPCleaner v2.04 - ispravljene CheckWiki pogreške (Naslov se pojavljuje kao poveznica u tekstu članka - Vanjska poveznica bez http:// - Poveznica jednaka prikazanom tekstu - Element sup bez para)
Redak 5:
| naslov = [[Domenico Fetti]]: ''Arhimedove misli'' (1620.)
| datum_rođenja = oko 287. pr. Kr.
| mjesto_rođenja = [[Sirakuza]], [[Magna Graecia]], <br /> danas [[Sicilija]], [[Italija]] </sup>
| datum_smrti = oko 212. pr. Kr. (oko 75 godina)
| mjesto_smrti = [[Sirakuza]], [[Sicilija]]
Redak 51:
'''Arhimed''' ([[grčki|grč]]. ''Ἀρχıμήδης'', ''Arkhimḗdēs'', oko [[287. pr. Kr.|287]].-[[212. pr. Kr.]]) bio je grčki [[fizičar]], [[astronom]] i jedan od najvećih [[matematičar]]a [[Stari vijek|starog vijeka]]. Arhimed iz [[Sirakuza|Sirakuze]], navodno jedan od trojice najgenijalnijih [[matematičar]]a svih vremena, bio je vrhunac [[Helenska kultura|helenske]] matematike i najveći fizičar [[Stari vijek|starog vijeka]]. Neko vrijeme boravio u [[Aleksandrija|Aleksandriji]], ali je najveći dio života proveo u rodnom gradu.
 
Upisivanjem pravilnih višekutnika (poligona) od 6, 12, 24, 38 i 96 stranica u [[krug]] i njihovim opisivanjem oko kruga, Arhimed je našao da se vrijednost [[Pi (broj)|broja π]] nalazi u području od 3 i 1/7 do 3 i 10/71 (a to odgovara približnoj vrijednosti π = 3,14). Proširenjem te metode na druge slučajeve, ne samo u ravnini već i u prostoru, Arhimed je na vješt način izveo mnoge kvadrature ravnih likova i kubature tijelȃ, a i određivanje položaja [[težište|težišta]] tijelȃ i ravnih likova. Osobito je važan njegov rezultat da se [[obujam|obujmovi]] stošca, kugle i valjka jednakih [[polumjer]]a i visina odnose kao 1 : 2 : 3. Duhovit je Arhimedov način određivanja [[ploština]] odsječka parabole i obujma kugle s pomoću načela ravnoteže na poluzi, koji je opisao u djelu ''O ravnoteži ravnih likova''. Osim [[statika|statike]] čvrstih tijela, Arhimed je osnovao i [[hidrostatika|hidrostatiku]]. Izumio je: [[Arhimedov vijak]], Arhimedov [[koloturnik]], a i neke ratne sprave, no u tom pogledu teško je odvojiti istinu od [[Legenda|legende]]. <ref> '''Arhimed''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3754] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
 
== Životopis ==
Redak 83:
 
=== Plutarh o Arhimedu ===
Jedan od klasičnih tekstova u kojem [[Plutarh]] otvoreno izražava stav o relativnoj vrijednosti teorijskih i praktičnih istraživanja je ''Život Marcellusa''. Plutarh opisuje kako su [[Arhimed]]oviArhimedovi [[mehanika|mehanički]] izumi držali rimsku vojsku u šahu tijekom opsade [[Sirakuza|Sirakuze]] 212. pr. Kr. i izražava teorijski i praktični opis Arhimedove genijalnosti. Prema Plutarhu:
{{citat|(Arhimed) se nipošto nije posvetio (izgradnji naprava) kao poslu vrijednom ozbiljnoga truda, već je većina njih bila tek dodatak geometriji izveden za zabavu, jer je u prošlim danima kralj Hiero željno čeznuo i konačno ga uvjerio da svoje umijeće donekle okrene od apstraktnih pojmova prema tvarnim stvarima te da primjenjujući svoje umovanje donekle na svrhe koje se osjećaju, učini ga bjelodanijim običnom umu.}}
 
Redak 135:
{{Glavni|Zraka smrti}}
 
Čitava je priča, dakle, započela u 3. st. pr. Kr., kada je Arhimed razvio ideju [[Parabolično zrcalo|paraboličnog zrcala]] za paljenje kako bi stvorio prvo oružje u povijesti svijeta utemeljeno na tom načelu. Svi koji su provodili pokuse sa snažnim zrcalima i [[leća (optika)|leća]]ma za paljenje, kako bi [[fokus]]irali fantastično moćne zrake i uništavali predmete s velikih udaljenosti, samo su ponavljali Arhimedovo djelo. Ta zamisao, koju kolokvijalno nazivamo idejom o "smrtonosnoj zraci", živa je već stoljećima. Vatra se može zapaliti pomoću [[refleksija|refleksije]], [[refrakcije|refrakcije]], te jednostavnog i složenog stakla ... [[Parabola|Paraboličkim]] presjekom moguće je još učinkovitije s veće udaljenosti i u kraćem vremenu zapaliti predmete koji se nalaze ispred zrcala za paljenje: rastopit će se čak i olovo i lim, srebro i zlato. Zahvaljujući tom izumu, Arhimed je izvješću, zapalio rimsko brodovlje u doba kada je [[Marcelin]] opsjedao [[Sirakuza|Sirakuzu]]. U svome djelu ''Život Pompilijev'' [[Plutarh]] kaže da je vatra koja je gorjela u [[Dijana (mitologija)|Dijaninu]] hramu (zapravo, hramu božice [[Vesta (mitologija)|Veste]]) zapaljena pomoću toga stakla ("staklo" ovdje valja protumačiti kao "zrcalo"). Postavi li se, dakle, nasuprot Suncu, ono će ubrzo zapaliti sve zapaljive predmete, a ako je istina da je Arhimed pomoću paraboličkog stakla postavljenog na gradske zidine spalio brodovlje, udaljenost (koja odgovara dosegu odapete strijele) nije mogla biti veća od deset [[korak]]a.
 
=== Katapult ===