Ante Starčević: razlika između inačica

Ante Starčević rođen je [[1823.]] godine u mjestu [[Veliki Žitnik]]{{fusg|1}} kod Gospića.<ref name="Dubravko Jelčić">Dubravko Jelčić, ''Politika i sudbine: eseji, varijacije i glose o hrvatskim političarima'', Školska knjiga, Zagreb, 1995., {{ISBN|953-0-60551-X}}, str. 11.</ref><ref name="Bio">[https://web.archive.org/web/20120421105131/http://www.biografije.org/starcevic.htm Biografije.org: Ante Starčević], (u međumrežnoj pismohrani web.archive.org 21. travnja 2012.), preuzeto 11. lipnja 2012.</ref> Otac mu je bio hrvat katolik Jakov Starčević a majka Milica, udova Čorak, iz [[Široka Kula|Široke Kule]], srpkinja [[Pravoslavlje|pravoslavka]] koja je primila [[Katoličanstvo|katoličku]] [[Religija|vjeru]] prije udaje za prvoga muža.<ref name="Dubravko Jelčić" /> Pučku školu pohađao je u Klancu.<ref name="Ladan">''Ante Starčević, Politički spisi'', Znanje, Zagreb, 1971. (izbor i predgovor [[Tomislav Ladan]]), str. 10.</ref> Od trinaeste ga godine školuje stric [[Šime Starčević]] i daje mu prve poduke iz [[Hrvatski jezik|hrvatskog]] i [[latinski|latinskog]] [[jezik]]a.<ref name="Ladan" /> Šime Starčević bio je [[župnik]] u Gospiću i već tada poznati pisac i [[jezikoslovac]], branitelj [[Hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]] i protivnik [[Vuk Karadžić|Vuka Karadžića]].<ref name="D. Jelčić">Dubravko Jelčić, ''Politika i sudbine: eseji, varijacije i glose o hrvatskim političarima'', Školska knjiga, Zagreb, 1995., {{ISBN|953-0-60551-X}}, str. 12.-13.</ref> Godine [[1839.]] Starčević odlazi u Zagreb gdje se školuje šest godina izdržavajući se od stričeve potpore i podučavanjem.<ref name="Ladan" /> U jesen [[1843]]. godine u [[Zagreb]]u završava [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]]<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 913., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> te odlazi u [[sjemenište]] u [[Senj]], a potom u [[Budimpešta|Peštu]] na studij [[teologija|teologije]]. Pohađajući gimnaziju dodatno usavršava latinski, [[Njemački jezik|njemački]], [[Mađarski jezik|mađarski]], [[Grčki jezik|grčki]] i [[talijanski jezik]].<ref>''Ante Starčević, Politički spisi'', Znanje, Zagreb, 1971. (izbor i predgovor Tomislav Ladan), str. 15.</ref> Nakon položenih ispita iz filozofije i slobodnih znanosti, [[1846]]. biva u Pešti promoviran u doktora filozofije.<ref>''[[Hrvatska misao]]: smotra za narodno gospodarstvo, književnost i politiku'', 1902., Godina 1, Odgovorni urednik Dr. [[Lav Mazzura]], Tiskara i litografija Mile Maravića - Milan Šarić: ''Život i rad dra Ante Starčevića'', str. 133. - ''Tadanji biskup senjski, Mirko Ožegović, pošalje ga u sjemenište u Budimpeštu, gdje je Ante uz bogoslovne nauke slušao filozofiju i slobodne znanosti. Pošto je položio stroge ispite u filozofiji i slobodnim znanostima bio je već [[1846.]] promoviran na čast [[doktor]]a filozofije.''</ref> Tada odustaje od [[svećenik|svećeništva]] i odlučuje posvetiti se borbi za slobodnu i suverenu [[Hrvatska|Hrvatsku]].