Katolička Crkva u Francuskoj: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Predložak:Katolička Crkva u Europi |
dopuna |
||
Redak 1:
[[Slika:007. Photo prise depuis les toits de la Basilique Notre-Dame de Fourvière.JPG|mini|desno|Katedrala sv. Ivana lionskog, prvostolnica primasa Galije.]]
'''Katolička Crkva u [[Francuska|Francuskoj]]''' ([[Francuski jezik|fr.]] ''Église catholique en France'') dio je sveopće [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] u zajedništvu s [[papa|papom]] i [[Rimska kurija|rimskom kurijom]]. Utemeljena još u [[2. stoljeće|2. stoljeću]], često se naziva '''»najstarijom kćeri Crkve«''' (fr. ''fille aînée de l'Église''). Prema procjenama broji između 30 i 50 milijuna vjernika, što ju čini najbrojnijom vjerska zajednica u Francuskoj. Ustrojena je u 104 [[dijeceza|dijeceze]] i više od 12 000 [[župa]] te obuhvaća oko 45 000 [[crkva|crkava]], [[kapela]] i drugih vjerskih građevina diljem Francuske.
Prvi pisani spomen [[Kršćanstvo|kršćanstva]] na francuskom tlu odnosi se na [[Irenej Lionski|Irenejev]] opis smrti devedesetogodišnjeg sv. Potina iz Lugdunuma ([[Lyon]]a) i drugih [[mučenik]]a [[Lionski progoni|lionskih progona]] [[177.]] godine. Na [[Badnjak]] [[496.]] [[Remigije iz Reimsa|Remigije]], [[reims]]ki [[biskup]], [[krštenje|krstio]] je [[Popis franačkih kraljeva|franačkog kralja]] [[Klodvig I.|Klodviga I.]], u čemu su ga slijedili brojni njegovi, dotad [[poganstvo|poganski]] podanici, uspostavljajući političke, [[Diplomacija|diplomatske]] i međudržavne odnose sa [[Sveta Stolica|Svetom Stolicom]]. [[Leon II., papa|Papa Lav II.]] [[krunidba|okrunio]] je [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] kraljem [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]], oblikujući političke i religijske temelje kršćanstva u [[Europa|Europi]]. Snažnu, tisućljetnu povezanost [[Katolička Crkva|Crkve]] i francuske države prekinula je [[Francuska revolucija]], koja je bila [[protukatoličanstvo|protukatolički]] nastrojena te čije je glavno obilježje bila [[dekristijanizacija]] i [[progon]]i [[kler]]a i katoličkog [[pučanstvo|pučanstva]]. Unatoč preporodu [[katoličanstvo|katoličanstva]] u poslijerevolucionarnom razdoblju francuske državnosti, revolucionarno naslijeđe iznjedrio je [[sekularizam|sekularistički]] [[svjetonazor]] (fr. ''Laïcité''), određen u prvom članku francuskog Ustava.
{{mrva-kršć}}
| |||