Katolička Crkva u Francuskoj: razlika između inačica

Prvi pisani spomen [[Kršćanstvo|kršćanstva]] na francuskom tlu odnosi se na [[Irenej Lionski|Irenejev]] opis smrti devedesetogodišnjeg [[Sveti Potin|sv. Potina]] iz [[Lugdunum]]a (današnjeg [[Lyon]]a) i drugih [[mučenik]]a [[Lionski progoni|lionskih progona]] [[177.]] godine. Na [[Badnjak]] [[496.]] [[Remigije iz Reimsa|Remigije]], [[reims]]ki [[biskup]], [[krštenje|krstio]] je [[Popis franačkih kraljeva|franačkog kralja]] [[Klodvig I.|Klodviga I.]], u čemu su ga slijedili brojni njegovi, dotad [[poganstvo|poganski]] podanici, uspostavljajući političke, [[Diplomacija|diplomatske]] i međudržavne odnose sa [[Sveta Stolica|Svetom Stolicom]]. [[Leon II., papa|Papa Lav II.]] [[krunidba|okrunio]] je [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] kraljem [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]], oblikujući političke i religijske temelje kršćanstva u [[Europa|Europi]]. Snažnu, tisućljetnu povezanost [[Katolička Crkva|Crkve]] i francuske države prekinula je [[Francuska revolucija]], koja je bila [[protukatoličanstvo|protukatolički]] nastrojena te čije je glavno obilježje bila [[dekristijanizacija]] i [[progon]]i [[kler]]a i katoličkog [[pučanstvo|pučanstva]]. Unatoč preporodu [[katoličanstvo|katoličanstva]] u poslijerevolucionarnom razdoblju francuske državnosti, revolucionarno naslijeđe iznjedrio je [[sekularizam|sekularistički]] [[svjetonazor]] (fr. ''Laïcité''), određen u prvom članku francuskog Ustava.

 

 

{{mrva-kršć}}