Konkordat: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
ispravak
Redak 3:
== Povijest ==
 
Prema Mihajlu Lanoviću<ref name="A1">{{cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=35377/|title=Mihajlo Lanović|work=enciklopedija.hr/|accessdate= 25. prosinca 2020.|quote=|language=hrvatski |trans-title=Mihajlo Lanović}}</ref>, profesoru kanonskog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu između dva svjetska rata, konkordat se [[Definicija|definira]] kao sporazum između predstavnika najviše crkvene i državne vlasti o pravnom položaju [[Katolička crkva|Katoličke Crkve]] u jednoj državi uopće ili o rješenju izvjesnoga crkvenopolitičkog pitanja napose.<ref>[http://alanuzelac.from.hr/pubs/A27Od%20liberalizma%20do%20katolicizma_Zbornik.pdf Lanović, M. Uvod u pravne nauke, Zagreb, 1934, str. 325. prema Uzelac, A., Od liberalizma do katolicizma: neki aspketi pravnih odnosa između Crkve i Države u Republici Hrvatskoj - novo uređenje [[Brak|braka]], Zbornik PFZ, 49 (3-4) 341-374 (1999) ]</ref>
 
Konkordat je izvor posebnog (parikularnogpartikularnog<ref name="A2">{{cite web |url=https://proleksis.lzmk.hr/40722//|title= Partikularno pravo|work=proleksis.lzmk.hr/|accessdate=25. prosinca 2020.|quote=|language=engleski|trans-title= Partikularno pravo}}</ref>) [[Kanonsko pravo (Katolička crkva)|kanonskog prava]] za pojedine crkvene jedinice. Posebnost konkordata je u tome što papa pregovarajući s pojedinom državom pri tome nastupa i kao predstavnik vjernika te države. Iako je sadržaj konkordata različit, konkordat uvijek rješava položaj Katoličke crkve u odnosnoj državi.
 
Prvi konkordat sklopljen je [[1122.]], poznat kao [[Wormski konkordat]], između pape [[Kalist II.|Kalista II.]] i cara [[Henrik V., car Svetog Rimskog Carstva|Henrika V.]] Njime je trebao biti okončan 50-godišnji spor između pape i cara o [[Investitura|investituri]]. Sklapanjem tog konkordata značilo je da zapadna Crkva ne prihvaća istočni cezaro-papizam[[cezaropapizam]] nego da prema državi nastupa kao ravnopravni [[Pregovori|pregovarač]].
 
Osim konkordata, [[Sveta Stolica]] može sklapati s državama i druge akte ugovorne prirode: tako postoje djelomični ugovori (tzv. protokoli, npr. između Svete Stolice i [[SFRJ]] od 25. lipnja 1966.), ''[[modus vivendi]]'' i sporazumi. Crkva sklapa takve akte ne samo s državama, nego i s drugim političkim zajednicama i međunarodnim organizacijama ([[UN]], [[FAO]], [[UNESCO]], i dr.)<ref>Pravni leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2006.</ref>
 
== Teorije o pravnoj prirodi konkordata ==