Razlika između inačica stranice »Latvija«

Obrisano 358 bajtova ,  prije 11 mjeseci
m
razni manji ispravci: pisanje brojeva, pravopis, uklonjene nedostupne poveznice
m (uklonjena kategorija Članice NATO-a; dodana kategorija Države članice NATO-a uz pomoć dodatka HotCat)
m (razni manji ispravci: pisanje brojeva, pravopis, uklonjene nedostupne poveznice)
površina_poredak = 121 |
površina = 64.589 |
vode = 1.,5 |
stanovništvo_poredak = 137 |
stanovništvo = 2,.254.653 |
godina_popisa = 2010 |
gustoća_stanovništva = 34,9 |
neovisnost = Od [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] <br> [[21. kolovoza]] [[1991.]] |
BDP_PKM_godina = 2005. |
BDP_PKM = 29.,214 milijarda $ |
BDP_PKM_rang = 95. |
BDP_PKM_per_capita = 12.622 $ |
vremenska_zona = +2 <br> [[UTC]] +3 ljeti |
himna = [[Dievs, svētī Latviju]] |
internetski_nastavak = [[.lv]] <b><sup>1)</sup></b> |
pozivni_broj = +371 |
komentar = <sup>1)</sup> Latvija također koristi i [[internetski nastavak]] [[.eu]] poštojer je jedna od članica [[Europska unija|Europske unije]], kojeg djeli s ostalim članicama |
moto =
}}
Na čelu države je predsjednik koji ima manje ovlasti od vlade i parlamenta. Predsjednika se ne bira izravno izborima, već posredno preko parlamenta. On je vrhovni zapovjednik [[Latvijska vojska|latvijske vojske]]. Također se bira na četiri godine, te najviše na dva uzastopna mandata.
 
18. lipnja 2015. latvijski je parlament [[Seima]] izglasovao amandmane na zakon o obrazovanju. Njima je u obrazovni sustav uvedena obvezna "edukacija za vrline" "koja odgovara vrijednostima sadržanima i zaštićenima u [latvijskom] ustavu, kao što su posebno [[brak]] i [[obitelj]]". [[Amandman]] je podnijela oporbena zastupnice [[Julija Stepanenko]], a usvojen je odlukom 64 zastupnička glasa za i 12 zastupničkih glasova protiv (od ukupno 100 zastupnika). Od šest parlamentarnih stranaka, pet je poduprlo amandman. Vrijednosti iz latvijskog ustava posebno se odnose na članak 110 Ustava Republike Latvije koji kazuje "država će štititi i podupirati brak – zajednicu između muškarca i žene, obitelj, prava roditelja i prava djeteta. Država će osigurati posebnu pomoć djeci s invaliditetom, djeci ostavljenu bez roditeljske skrbi i koja su pretrpjela nasilje". Na istoj sjednici zastupnici Seime izglasovali su amandman o zaštiti učenika od štetnih informacija i odgojno-obrazovnih metoda koji ne služe svrsi moralnog razvoja učenika, odnosno koji bi na njihov moralni razvoj mogle negativno utjecati. <ref>[http{{cite web |url=https://narod.hr/eu/latvija-uvela-edukaciju-za-vrline-u-obrazovni-sustav Narod|publisher=narod.hr], im: |title=Latvija uvela ‘edukaciju za vrline’ u obrazovni sustav, |date=24. lipnja 2015., (pristupljeno |accessdate=24. lipnja 2015.)}}</ref>
 
Latvija je [[22. lipnja]] [[Politika u 2019.|2019.]] donijela odluku o zabrani sovjetskih i nacističkih uniforma u javnosti. Izmjena zakona će stupiti na snagu [[1. siječnja]] [[Politika u 2020.|2020.]], kazao je u priopćenju parlament u [[Riga|Rigi]]. Latviju su tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u različito vrijeme okupirale snage [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] i [[Nacistička Njemačka|nacističke Njemačke]], a svoju neovisnost stekla je tek [[1991.]] Dok su veterani sovjetske vojske tradicionalno marširali gradom na događajima povodom [[Dana pobjede]] [[9. svibnja]], veterani SS-a isto su činili [[16. ožujka]] povodom [[Dana legionara]].<ref>{{cite web |url= https://kamenjar.com/latvija-zabranila-sovjetske-i-nacisticke-uniforme-u-javnosti/ |title=Latvija zabranila sovjetske i nacističke uniforme u javnosti |publisher=[[Hrvatski internetski portali#K|Kamenjarkamenjar.com]] |furstfirst= |last= |date=22. lipnja 2019. |accessdate=29. lipnja 2019.}}</ref>
 
== Upravna podjela ==
 
Latvija je podijeljena na 26 upravnih jedinica, zvanih „rajons”"rajons":
 
[[Aizkraukles rajons]], [[Aluksnes rajons]], [[Balvu rajons]], [[Bauskas rajons]], [[Cesu rajons]], [[Daugavpils rajons]], [[Dobeles rajons]], [[Gulbenes rajons]], [[Jekabpils rajons]], [[Jelgava rajons]], [[Kraslavas rajons]], [[Kuldigas rajons]], [[Liepaja rajons]], [[Limbazu rajons]], [[Ludzas rajons]], [[Madonas rajons]], [[Ogres rajons]], [[Ogres rajons]], [[Preilu rajons]], [[Preilu rajons]], [[Rezekne rajons]], [[Riga rajons]], [[Saldus rajons]], [[Talsu rajons]], [[Tukuma rajons]], [[Valkas rajons]], [[Valmieras rajons]], [[Ventspils rajons]]
 
Raspadom Sovjetskog Saveza i odlaskom planskoga gospodarstva, pad su zabilježili svi gospodarski aspekti pa je standard osjetno pao. No, unatoč velikom padu gospodarskih aktivnosti Latvija ne ulazi u [[ZND]], već se okreće europskim gospodarstvima. [[1994.]] godine ostvaruje prve pozitivne pomake u gospodarstvu, zahvaljujući jakim reformama i stranoj pomoći. Iste godine, postala i članicom [[Baltičko udruženje slobodne trgovine|BAFTA]]-e, koju je osnovala zajedno sa susjednom [[Estonija|Estonijom]] i [[Litva|Litvom]]. U drugoj polovici 90-ih latvijsko gospodarstvo ne osjeća gospodarsku krizu u Rusiji, za razliku od većine bivših sovjetskih republika.
Početkom 21. stoljeća latvijsko gospodarstvo je raslo vrlo brzo. Raslo je između 7 i čak 12 %. Industrijska proizvodnja je rasla po stopi od čak 8 % (2003.). To je dovelo do povećanja standarda i smanjenje nezaposlenosti. Ipak, zbog višestruko većih primanja u zemljama Zapada velik broj mladih ljudi odlazi u inozemstvo na rad, od čega značajan dio u [[Republika Irska|Irsku]], pa bi Latvijci rekli da je "[[Dublin]] postao latvijski grad".
 
Početkom 21. stoljeća latvijsko gospodarstvo je raslo vrlo brzo. Raslo je između 7 i čak 12 %. Industrijska proizvodnja je rasla po stopi od čak 8 % (2003.). To je dovelo do povećanja standarda i smanjenje nezaposlenosti. Ipak, zbog višestruko većih primanja u zemljama Zapada velik broj mladih ljudi odlazi u inozemstvo na rad, od čega značajan dio u [[Republika Irska|Irsku]], pa bi Latvijci rekli da je "[[Dublin]] postao latvijski grad".
Unatoč, velikom gospodarskom napretku latvijsko gospodarstvo teško pogađa svjetska kriza [[2008.]] i [[2009.]] godine kada BDP pada za više od 10 %, a nezaposlenost raste sa 7 % na čak 23 %. Godine [[2010.]] latvijsko gospodarstvo se pomalo oporavlja od krize te ostvaruje rast od 1,1 %, te smanjuje nezaposlenost na 13 % (svibanj 2011.).
 
Unatoč, velikom gospodarskom napretku latvijsko gospodarstvo teško pogađa svjetska kriza [[2008.]] i [[2009.]] godine kada BDP pada za više od 10 %, a nezaposlenost raste sa 7 % na čak 23 %. Godine [[2010.]] latvijsko gospodarstvo se pomalo oporavlja od krize te ostvaruje rast od 1,1 %, te smanjuje nezaposlenost na 13 % (svibanj 2011.).
Danas gospodarstvo Latvije je najpoznatije po proizvodnji svih vrsta [[cestovna vozila|cestovnih vozila]], [[željeznička vozila|željezničkih vozila]], poljoprivrednih strojeva, gnjojiva, farmaceutskih proizvoda i drugo. Zanimljivo je, da unatoč ne tako snažnom gospodarstvu, za jedan [[dolar]] potrebno je izdvojiti svega oko 0,45 [[letonski lats|latsi]], dok prosječna neto plaća iznosi oko 630 USD (oko 3275 [[Hrvatska kuna|hrvatskih kuna]]).
 
Danas gospodarstvo Latvije je najpoznatije po proizvodnji svih vrsta [[cestovna vozila|cestovnih vozila]], [[željeznička vozila|željezničkih vozila]], poljoprivrednih strojeva, gnjojivagnojiva, farmaceutskih proizvoda i drugo. Zanimljivo je, da unatoč ne tako snažnom gospodarstvu, za jedan [[dolar]] potrebno je izdvojiti svega oko 0,45 [[letonski lats|latsi]], dok prosječna neto plaća iznosi oko 630 USD (oko 3275 [[Hrvatska kuna|hrvatskih kuna]]).
 
==Stanovništvo==
 
Prema posljednjem popisu stanovništva iz [[2011.]] godine u Latviji živi 2,067.887 stanovnika.<ref>[http://www.csb.gov.lv/statistikas-temas/2011gada-tautas-skaitisana-galvenie-raditaji-33608.html]</ref> To je manje u odnosu na prethodna dva popisa stanovništva kada je Latvija imala 2,377.383 stanovnika (popis [[2000.]] godine), odnosno 2,666.567 stanovnika (popis [[1989.]] godine).
 
Nakon sovjetske agresije na Latviju, kojom ju je SSSR okupirao i pripojio te [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] Latvija se suočava s velikim doseljavanjem stanovništva. To stanovništvo mahom je dolazilo iz drugih sovjetskih republika, posebice [[Rusi]], [[Bjelorusi]] i [[Ukrajinci]]. Istovremeno s druge strane broj [[Letonci|Letonaca]] je stagnirao. Politika useljavanja trajala je gotovo do konca raspada [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR-a]] pa je tako broj Rusa od prijeratnih 200.000 (tada su činili oko 10 % ukupnog latvijskog stanovništva), [[1989.]] narastao na 906.000 (odnosno oko 34 % tadašnjeg stanovništva).
 
Kada je Latvija [[1991.]] proglasila neovisnost, većini doseljenika nakon II. svjetskog rata ne daje pravo državljanstva, jer njihovo sustavno doseljavanje za vrijeme SSSR-a je bilo dijelom smišljene politike koja je namjeravala promijeniti etničku strukturu Latvije. [[Ruski jezik]] nije proglašen službenim jezikom uz [[latvijski]]. Takva politika Latvije dovodi do iseljavanja stanovništva podrijetlom iz drugih sovjetskih republika, poništavajući rezultate sovjetske politike. No, zbog lošeg standarda i teških uvjeta života uz druge narode samu zemlju napuštaju i sami Letonci. Osim toga, dolazi i do naglog pada nataliteta koji rezultira, od [[1991.]] negativan prirodni prirast, a koncem 90-ih Latvija postaje zemlja s najmanjim natalitetom na svijetu. Te situacije dovodu Latviju zemljom s jednim od najbržim smanjivanjem stanovništva u Europi, ali i u svijetu. Veliki ekonomski procvat početkom 21. stoljeća, dovodi do ublaživanja prirodnog pada i iseljavanja stanovništva, ali to ne rezultira i zaustavljanjem pada stanovništva koje se od [[1989.]] pa do danas smanjilo za 15 %.
 
'''Etnički sastav Latvije''':
 
* [[Letonci]] - 1,284.194 (''62,1 %'')
* [[Rusi]] - 556.422 (''26,9 %'')
* [[Bjelorusi]] - 68.174 (''3,3 %'')
* [[Ukrajinci]] - 45.699 (''2,2 %'')
* [[Poljaci]] - 44.783 (''2,2 %'')
* [[Litavci]] - 24.426 (''1,2 %'')
* [[Židovi]] - 6416 (''0,3 %'')
* ostali - 37.358 (''1,6 %'')
 
'''Religija u Latviji'''
Zbog nazočnosti protestantskih [[Nijemci|Nijemaca]] tijekom povijesti, Latvijci se vjerski izjašnjavaju kao [[protestantizam|protestanti]] (po učenju [[Martin Luther|Martina Luthera]]), odnosno kao [[katoličanstvo|rimokatolici]]. Dolaskom sve većeg ima istočnoslavenskih naroda povećava se broj [[pravoslavci|pravoslavaca]], te zbog [[komunizam|komunizma]] pojavljuju se i [[ateizam|ateisti]].
 
Prema poslijednjem istraživanju većina stanovništva se deklariraju kao pravoslavci (24,1 %), rimokatolici (20,7 %), luterani (20,0 %), [[agnosticizam|agnostici]] (10,6 %), ateisti (15,8 %), dok ostale vjere čine 8,8 % stanovništva.
 
==Jezik==
U latvijskom jeziku može se naći i dosta tuđica iz [[njemački jezik|njemačkog]], [[švedski jezik|švedskog]] i [[slavenski jezici|slavenskih jezika]].
 
Zanimljivost je da u Latviji više ljudi govori ruski, nego latvijski.
 
== Kultura ==
 
== Bilješke ==
* {{fusd|b1}} U [[hrvatski jezik|hrvatskim]] izvorima, pored oblika '''Letonija''' i '''Latvija''', nailazimo i na starije oblike [[wikt:Letonska|<span style="color:darkblue;">Letonska</span>]] te [[wikt:Lotiška|<span style="color:darkblue;">Lotiška</span>]].
 
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.saeima.lv Parlament Latvije]
* [http://www.mk.gov.lv Kabinet ministara]
 
'''Stanovništvo'''
 
* [http://www.pmlp.gov.lv/lv/statistika/dokuments/2009/3ISPV_Pasvaldibas_iedzivotaju_skaits.pdf Broj stanovnika 2010.]
 
{{Portal Europa}}