Labinska republika: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
pravopisna greška ispravljena |
dodan izvor |
||
Redak 38:
Raspadom [[Austrougarska|Austrougarske]] monarhije poslije svršetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], [[Italija]], koristeći oslabljeni položaj krajeva koji su bili pod vlašću monarhije, uspijeva prisvojiti i [[talijanizacija|talijanizirati]] područja Istre i dijelova [[Dalmacija|Dalmacije]] te stanovništvo i gospodarski potencijal zauzetih područja iskorištava u robovlasničkom smislu riječi.
Prije nego što su preuzeli vlast u Italiji, fašistički odredi su zaposjeli sjedište radničkog odbora u [[Trst]]u [[1921.]] godine, istog zapalili i napali predstavnike sindikata [[rudnik]]a [[Raša (rudnik)|Raše]]. Povodom ovog događaja i prijašnjeg robovlasničkog odnosa prema radnicima rudnika Labinštine, dolazi do generalnog [[štrajk]]a oko dvije tisuće rudara. Krilatica im je bila ''kova je nasa'' (rudnik je naš). Rudari u kratkom vremenskom roku zauzimaju rudnike, organiziraju vlast i naoružane postrojbe, takozvanu ''crvenu stražu'' kojom je zapovijedao Francesco da Gioz,<ref name="istrapedia.hr">{{cite web|url=http://www.istrapedia.hr/hrv/72/labinska-republika/istra-a-z/|title=Labinska republika|publisher=istrapedia.hr|accessdate=3. studenoga 2018.}}</ref> kao zaštitu od fašista te sami rukovode proizvodnjom rudnika uz potporu dijela seljaka zemljoradnika. [[Italija|Talijanska]] uprava u [[Istra|Istri]] se odlučuje ugušiti postojanje republike vojnom silom što im 8. travnja [[1921.]] godine i polazi za rukom nakon žestokog otpora rudara. Uslijedila je odmazda i uhićeno je četrdesetak rudara. Smrtno su stradali rudari Maksimilijan Ortar i Adalbert Sykora.<ref name="istrapedia.hr"/>. Prvom žrtvom Labinske republike može se smatrati Jakov
== Prvi antifašistički ustanak na svijetu ==
|