Gilbert Keith Chesterton: razlika između inačica

'''Gilbert Keith Chesterton''' ([[Campden Hill]], [[29. svibnja]] [[1874]]. – [[London]], [[14. lipnja]] [[1936]].), [[Engleska|engleski]] [[književnik]], [[pjesnik]], [[romanopisac]], [[esejist]], pisac kratkih priča, [[filozof]], [[kolumnist]], [[dramatičar]], [[novinar]], govornik, književni i likovni kritičar, biograf i kršćanski [[Apologetika|kršćanski apologet]], [[književnost katoličke obnove|književnik]] [[katolička obnova|katoličke obnove]]. Chestertona su nazivali "princem [[paradoks]]a" i "apostolom [[zdravi razum|zdravog razuma]]". Jedan je od rijetkih [[kršćanstvo|kršćanskih]] mislilaca kojemu se podjednako dive [[liberalizam|liberalni]] i [[konzervativizam|konzervativni]] kršćani, a i mnogi nekršćani. Chestertonovi vlastiti [[Teologija|teološki]] i [[Politika|politički]] stavovi bili su prerafinirani da bi se mogli jednostavno ocijeniti "liberalnima" ili "konzervativnima".

Osnovano je smatrati da pripada uskome krugu najvećih književnika [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. [[1935.]] je bio nominiran za [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]], ali upravo te godine jedini put u povijesti dotična nije dodijeljena ta nagrada za književnost, ne računajući godine svjetskih ratova. Ne zna se sa sigurnošću razloge, ali zacijelo nije dodijeljena da je ne bi dobio veliki i djelotvorni kršćanski pisac Chesterton.<ref name="Letica">[https://franjevci-st.com/g-k-chesterton-pravovjerje/4997 Bogoslovi Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja] [[Marito Mihovil Letica]]: ''G. K. Chesterton: Pravovjerje'', 1. kolovoza 2018., s hr.radiovaticana.va (pristupljeno 17. travnja 2019.)</ref>

Mnogi su pape cijenili Chestertona, među kojima [[Benedikt XVI.]], još dok nije bio papa, često ga je citirao, a papa [[Franjo]] još dok je bio nadbiskup [[Buenos Aires|Buenos Airesa]], dao je Jorge Mario Bergoglio svoj blagoslov na molitvu za proglašenje Chestertona [[beatifikacija|blaženim]]. Jedan od najvećih [[tomizam|tomista]] 20. stoljeća [[Étienne Gilson]] za Chestertonovo ''Pravovjerje'' kaže da je "najbolje apologetsko djel dvadesetoga stoljeća".<ref name="Letica"/> Institut za vjeru i kulturu Sveučilišta Seton Hall u [[New Jersey]]u nosi njegovo ime te izdaje znanstveni časopis ''[[The Chesterton Review]]''.