Posebna teorija relativnosti: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →‎Povijest i motivacija: (ispravak pravopisne greške)
Redak 138:
 
Čak ni pri putovanju brzinom bržom od [[brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]], nikakvoj materiji (ili informaciji) nije moguće putovati od A do C ili od C do A, stoga ne postoji uzročno-posljedična veza između A i C.
 
== Geometrija prostorvremena ==
 
Posebna relativnost koristi 'plošni' četverodimenzionalni 'Minkowskijev prostor' kao primjer [[prostorvrijeme|prostorvremena]]. Ovaj prostor je vrlo sličan standardnom trodimenzionalnom Euklidovskom prostoru i sretna okolnost je da je s njime lako raditi.
 
Diferencijal dužine (''ds'') u Kartezijevom trodimenzionalnom prostoru definiran je kao:
 
:<math> ds^2 = dx_1^2 + dx_2^2 + dx_3^2 </math>
 
gdje su <math>(dx_1,dx_2,dx_3)</math> diferencijali tri prostorne dimenzije. U geometriji posebne relativnosti dodana je četvrta dimenzija, vrijeme, sa jedinicom [[brzina svjetlosti|c]], tako da jednadžba diferencijala dužine postaje:
:<math> ds^2 = dx_1^2 + dx_2^2 + dx_3^2 - c^2 dt^2 </math>
 
U mnogim je situacijama prikladno tretirati vrijeme kao imaginarno (tj. to može pojednostavniti jednadžbe), u kojem slučaju se <math>t</math> u gornjoj jednadžbi zamjenjuje sa <math>i.t'</math>:
 
:<math> ds^2 = dx_1^2 + dx_2^2 + dx_3^2 + c^2(dt')^2 </math>
 
Kada prostorne dimenzije reduciramo na dvije, fiziku možemo prikazati u trodimenzionalnom prostoru:
 
:<math> ds^2 = dx_1^2 + dx_2^2 - c^2 dt^2 </math>
 
Vidimo da geodezici leže duž dualnog stošca:
 
[[image:sr1.jpg]]
 
definiranog jednadžbom:
 
:<math> ds^2 = 0 = dx_1^2 + dx_2^2 - c^2 dt^2 </math>
 
ili
 
:<math> dx_1^2 + dx_2^2 = c^2 dt^2 </math>
 
što je jednadžba kružnice polumjera ''r=c*dt''.
Ako ovo proširimo na tri prostorne dimenzije nulti geodezici su kontinuirane koncentrične sfere kojima je polumjer = dužina = c*&plusmn; vrijeme.
 
[[image:sr3.jpg]]
 
:<math> ds^2 = 0 = dx_1^2 + dx_2^2 + dx_3^2 - c^2 dt^2 </math>
 
:<math> dx_1^2 + dx_2^2 + dx_3^2 = c^2 dt^2 </math>
 
Ovaj nulti dualni stožac predstavlja "pravac gledanja" iz neke točke u prostoru. Primjerice, kada gledamo u zvijezde i kažemo "Svjetlost sa ove zvijezde koju vidimo je X godina stara", mi gledamo niz taj pravac gledanja: nulti geodezik. Gledamo događaj <math>d = \sqrt{x_1^2+x_2^2+x_3^2} </math> metara udaljen i ''d/c'' sekundi u prošlosti. Iz tog razloga nulti dualni stožac je poznat kao 'svjetlosni stožac'.
(Točka u donjem lijevom dijelu slike (ispod) predstavlja zvijezdu, ishodište predstavlja promatrača, a pravac provučen tim dvjema točkama nulti geodezik "pravca gledanja".
 
[[image:sr1.jpg]]
 
"-t" područje stošca predstavlja područje iz kojeg točka ishodišta 'prima', a "+t" područje stošca područje u koje točka ishodišta 'odašilje'.
 
Geometrija Minkowskog prostora može biti prikazana korištenjem Minkowskijevih dijagrama koji su korisni u razumijevanju mnogih misaonih pokusa u posebnoj relativnosti.
 
== Povezane teme i pojmovi ==
 
:'''Osobe''': Arthur Eddington | [[Albert Einstein]] | [[Hendrik Lorentz]] | Hermann Minkowski | Bernhard Riemann | [[Henri Poincaré]] | Alexander MacFarlane | Harry Bateman | Robert S. Shankland
:'''Relativnost''': [[Teorija relativnosti]] | [[princip relativnosti]] | [[opća relativnost]] | referentni okvir | inercijski referentni okvir | Lorentzove transformacije
:'''Fizika''': njutnovska mehanika | [[prostorvrijeme]] | [[brzina svjetlosti]] | [[apsolutna simultanost]] | [[kozmologija]] | Dopplerov efekt | relativističke Eulerove jednadžbe
:'''Matematika''': Minkowskijev prostor | svjetlosni stožac | Lorentzova grupa | Poincaréova grupa | [[geometrija]] | [[tenzor]]i
 
 
 
[[Category:Relativnost]]
[[Category:Fizika]]
 
<!---->
[[ar:????? ??????? ??????]]
[[cs:Speciální teorie relativity]]
[[da:Speciel relativitetsteori]]
[[de:Spezielle Relativitätstheorie]]
[[el:&#917;&#953;&#948;&#953;&#954;&#942; &#920;&#949;&#969;&#961;&#943;&#945; &#931;&#967;&#949;&#964;&#953;&#954;&#972;&#964;&#951;&#964;&#945;&#962;]]
[[es:Teoría de la Relatividad Especial]]
[[fr:Relativité restreinte]]
[[ko:&#53945;&#49688; &#49345;&#45824;&#49457; &#51060;&#47200;]]
[[ia:Relativitate special]]
[[it:Relatività ristretta]]
[[he:&#1514;&#1493;&#1512;&#1514; &#1492;&#1497;&#1495;&#1505;&#1493;&#1514; &#1492;&#1508;&#1512;&#1496;&#1497;&#1514;]]
[[la:Relativitas specialis]]
[[lt:Specialioji reliatyvumo teorija]]
[[hu:Speciális relativitáselmélet]]
[[nl:Speciale relativiteitstheorie]]
[[ja:&#29305;&#27530;&#30456;&#23550;&#24615;&#29702;&#35542;]]
[[pl:Szczególna teoria wzgl?dno?ci]]
[[pt:Relatividade restrita]]
[[ru:&#1057;&#1087;&#1077;&#1094;&#1080;&#1072;&#1083;&#1100;&#1085;&#1072;&#1103; &#1090;&#1077;&#1086;&#1088;&#1080;&#1103; &#1086;&#1090;&#1085;&#1086;&#1089;&#1080;&#1090;&#1077;&#1083;&#1100;&#1085;&#1086;&#1089;&#1090;&#1080;]]
[[sk:Špeciálna teória relativity]]
[[sl:Posebna teorija relativnosti]]
[[fi:Erityinen suhteellisuusteoria]]
[[sv:Speciella relativitetsteorin]]
[[tl:Espesyal na relativity]]
[[tt:Maxsus ça&#287;&#305;&#351;t&#305;rmal&#305;l&#305;q teorise]]
[[vi:Lý thuy&#7871;t t&#432;&#417;ng &#273;&#7889;i h&#7865;p]]
[[zh:&#29421;&#20041;&#30456;&#23545;&#35770;]]