Razlika između inačica stranice »Val«

Obrisano 40 bajtova ,  prije 11 mjeseci
m
pravopis, wiki-poveznice
m (uklonjena promjena suradnika 93.139.37.28 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Tulkas Astaldo)
Oznaka: brzo uklanjanje
m (pravopis, wiki-poveznice)
 
[[datoteka:Quadrupol Wave.gif|mini|desno|250px|Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu [[prostor]] kroz koji prolaze.]]
 
'''Val''' je širenje poremećaja kojim se prenosi [[energija]] kroz neko sredstvo ([[medij]]), a da se sredstvo kao cjelina ne pomiče. Kada se valovi nađu na granici između dvaju različitih sredsatvasredstava, dolazi do njihova [[ogib]]a, [[Refrakcija |refrakcije]] (loma) ili [[Refleksija|refleksije]] (odbijanja) i u posebnim uvjetima do [[Stojni val|stojnih valova]]. <ref> '''valovi''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63780] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref> [[Mehanički valovi]] se mogu širiti samo kroz neku [[materija|tvar]] (medij), dok se [[elektromagnetski valovi]] mogu širiti i [[vakuum]]om.
 
Valovi također mogu biti:
* [[Stojni val|stojni]] – neke čestice titraju, a neke stalno miruju; energija se ne prenosi prostorom.
 
Periodički se valovi mogu opisati karakterističnim veličinama: [[frekvencija|frekvencijom]], [[amplituda|amplitudom]], [[period]]om i [[valna duljina|valnom duljinom]]. Udubine koje nastaju kada bacimo sredstvo u vodu zovemo [[valni dol|valnim dolovima]], a izbočine [[valni brijeg|valnim brijegovimabrjegovima]]. Od mjesta gdje je kamen pao izmjenično se rasprostiru kružni brjegovi i kružni dolovi. Val je ustvari širenje [[Titranje|titraja]] u [[elastičnost|elastičnom]] sredstvu. Kad kamen padne u vodu, prouzrokuje titranje na onom mjestu gdje je u vodu udario. [[Elementarna čestica|Čestice]] vode na tom mjestu zatitraju, i to se titranje dalje širi u obliku valova jer su čestice vode međusobno elastično povezane. Kod vala se ne prostire [[materija]] već [[energija]] titranja koja putuje od čestice do čestice. Prividno nam se čini da [[voda]] teče, ali ako promotrimo kakav list koji pliva na vodi vidjet ćemo da se taj ne pomiče s valom već se njiše gore i dolje na istom mjestu površine vode. Ono što kod vala putuje samo je slika titraja u izvjesnom trenutku. [[Tvar]] u kojoj se val rasprostire zove se sredstvo vala, a čestica koja je počela titrati i iz koje se val širi zove se izvor vala. Valovi koji se šire na površini nekog sredstva zovu se površinski valovi, a valovi koji se šire u nekom prostoru zovu se prostorni valovi. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>
 
== Svojstva valova ==
:<math>y = 2 \cdot A \cdot \cos \left(\frac {2 \cdot \pi}{\lambda} \cdot x\right) \cdot \cos\left(\frac {2 \cdot \pi}{T} \cdot t\right)\,</math>
 
gdje su: ''A'' - amplituda, ''λ'' - valna duljina, ''T'' - period vala, ''t'' - vrijeme. Raspored elongacija (y) je sinusoidni, no valne fronte ne putuju, tako da je amplituda pojedinih čestica različita i ovisna o mjestu (x). Na mjestima na kojima je amplituda jednaka nuli nalaze se čvorovi, a gdje je maksimalna trbusi. Stojni valovi važni su u [[akustika|akustici]] ([[titranje]] žice, titranje stupa zraka u glazbenom instrumentima, akustika prostorije), gdje osim poželjnih mogu imati i neželjene posljedice, kao što je povećanje [[Buka|buke]]. <ref> '''stojni valovi''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=58219] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
 
=== Valovi tvari ===
{{Glavni|Gravitacijski valovi}}
 
'''Gravitacijski valovi''' ili '''gravitacijsko zračenje''' je poremećaj [[gravitacijsko polje|gravitacijskog polja]], širi se poput valova. Javlja se kod [[ubrzanje|ubrzanja]] [[masa]]: [[eksplozija]] [[supernova|supernovih]], obilaženja [[zvijezda]] u bliskome [[Dvojna zvijezda|dvojnom sustavu]] i slično. Kod nekih [[Dvojna zvijezda|dvojnih zvijezda]] utvrđeno je da smanjenje ukupne [[Orbitalna brzina|orbitalne]] energije odgovara [[energija|energiji]] koju odnose valovi. <ref> '''gravitacijski valovi (gravitacijsko zračenje)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=23176] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
 
Od [[Fundamentalne interakcije|četiriju poznatih osnovnih sila u prirodi]], [[gravitacija]] je najslabija pa je u području [[atom]]a i [[molekula]] potpuno zanemariva prema [[Elektromagnetska sila|elektromagnetskim]] i [[Jaka nuklearna sila|nuklearnim silama]]. U [[svemir]]skim veličinama, gdje međusobno djeluju velike nakupine masa, [[Međuzvjezdana tvar|međuzvjezdani plinovi]], [[zvijezde]], [[galaktike]], gravitacija igra važnu ulogu. [[Astronomija|Astronomska]] otkrića [[pulsar]]a i [[kvazar]]a i teorije o razvoju zvijezda stavljaju teoriju gravitacije pred nove probleme, kao što su pitanje stalnosti [[Gravitacijska konstanta|gravitacijske konstante]] tijekom [[Vrijeme (fizika)|vremena]], mehanizam gravitacijskoga kolapsa koji uzrokuje energetsku degeneraciju zvijezda. Kod gravitacijskoga kolapsa, sile zvjezdane gravitacije posve nadjačaju sile [[Tlak elektromagnetskog zračenja|pritiska zračenja]] i zvijezda se sve više komprimira. Nakon porasta gravitacije iznad neke veličine, zvijezda postane za promatrača nevidljiva ([[crna rupa]]), jer [[kvant]]i [[zračenje|zračenja]] više ne mogu napustiti zvijezdu. Za objašnjenje tih pojava može se pokazati nužnim da se u gravitacijskoj teoriji provede kvantizacija ([[kvantna mehanika]]). [[Energija]] gravitacijskoga polja bila bi kvantizirana i širila bi se kroz polje u gravitacijskim valovima. Kvant gravitacijskoga polja zove se [[graviton]]. <ref> '''gravitacija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=23172] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
 
==Izvori==