Potres: razlika između inačica

Na Zemlji se godišnje zabilježi više od milijun podrhtavanja tla, to jest potresa uglavnom nezamjetljivih za [[Osjeti|ljudska osjetila]]. Samo 20 do 30 potresa godišnje uzrokuje ljudske žrtve, gdjekad i stotine tisuća mrtvih. Gotovo 95 % potresa javlja se u dva uska pojasa: cirkumpacifičkom i mediteransko-transazijskome. Prvi se proteže obodom [[Tihi ocean|Tihog oceana]] (takozvani [[Pacifički vatreni krug]]), a drugi od [[Azori|Azora]] preko [[Sredozemno more|Sredozemnoga mora]], [[Mala Azija|Male Azij]]e, [[Kavkaz]]a, [[Armenija|Armenskoga]] gorja, [[Pamir]]a i [[Himalaja|Himalaje]] do [[Indonezija|Indonezije]].

Na području [[Hrvatska|Hrvatske]] ima nekoliko zona veće seizmičke aktivnosti. U priobalnom dijelu takva se zona proteže od hrvatsko-[[Slovenija|slovenske]] granice do područja južno od [[Dubrovnik]]a; u [[Jadransko more|Jadranskome moru]] ističe se područje s više epicentara južno od [[Lastovo|Lastova]]. Druga se zona proteže od slovenske granice zapadno od [[Karlovac|Karlovca]] preko [[Žumberačka gora|Žumberačkoga gorja]] i [[Medvednica|Medvednice]] do Bilogore. Aktivna je i zona od [[Pokuplje|Pokuplja]] prema [[Banja Luka|Banjoj Luci]] ([[BIH]]). Manje su aktivna seizmička područja slavonske planine [[Psunj]], [[Papuk]], [[Krndija]] i [[Dilj]]. Ostali središnji i istočni dijelovi Hrvatske seizmički su još manje aktivni. Svi potresi na području Hrvatske ubrajaju se u red plitkih potresa. <ref> '''potres''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49792] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

Znanost koja se bavi potresima naziva se [[seizmologija]], no unatoč njenom napretku i novim saznanjima, teško je predvidjeti pojavu potresa i njegove posljedice. Sprava koja se koristi za mjerenje i bilježenje potresa naziva se [[seizmograf]], a zapis koji ostaje je [[seizmogram]]. Kao vrste potresa treba navesti tektonske (90 % slučajeva) – do kojih dolazi tektonskim gibanjem. Takvi su potresi najjači i zahvaćaju veća područja. Zone tektonskih potresa vezane su uz gibanja [[litosfera|litosfernih]] ploča i do njih dolazi zbog [[subdukcija|subdukcije]] ili [[širenje morskog dna|širenja morskog dna]]. Tako imamo još i vulkanske potrese (7 % slučajeva) koji prate erupcije [[vulkan]]a i manjeg su dometa. Najslabiji i najmanjeg su dometa urušni potresi (3 % slučajeva) koji nastaju urušavanjem materijala koji nadsvođuje podzemne šupljine ili odronom kamenja i [[Klizište|klizanjem]] terena. Potres nastaje u unutrašnjosti Zemlje, to mjesto nazivamo žarište ili [[hipocentar]]. Mjesto na površini Zemlje gdje se potres najjače osjetio zove se [[epicentar]]. Hipocentar može biti plitak, do dubine od 70 kilometara ispod površine Zemlje, najčešće u zonama razmicaja litosfernih ploča. Hipocentri mogu još biti i srednje dubine (od 70 do 300 kilometara ispod površine) te duboki (od 300 do 730 kilometara ispod površine Zemlje), a oni su najčešće u zonama subdukcije. Potres se širi u [[Seizmički val|potresnim valovima]], a linije kojima na karti spajamo mjesta jednake jačine potresa nazivamo izoseiste. Prema načinu i brzini širenja, potresi mogu biti s [[Longitudinalan val|longitudinalnim]] ili primarnim, te sekundarnim ili [[Transverzalni val|transverzalnim valovima]]. Longitudinalni su najbrži i titraju u smjeru širenja, dok transverzalni izazivaju okomito titranje čestica i šire se samo kroz čvrstu građu. Površinski valovi uzrokuju kružno i vodoravno titranje te mogu imati najjači učinak (ovisno o geološkoj građi terena). Potresi s epicentrom na dnu mora mogu izazvati valove kao što su [[cunami]]ji koji mogu dosegnuti visinu i do 30 metara (tsunami koji je pogodio otok Sumatru u Indoneziji). Procjenjuje se da godišnje ima oko 900 .000 potresa magnitude do 2,5 (po Richteru), a oni jači su rjeđi i pojavljuju se svakih 5 do 10 godina. Zemlje u kojima se događa najviše potresa su [[Čile]] i [[Japan]] te [[Indonezija]]. Najizrazitija seizmička zona je u [[Pacifički vatreni krug|Pacifičkom vatrenom krugu]] (53 % svih potresa) i u mediteransko-alpsko-himalajskom području (41 %). Mirna ili aseizmička područja su u zonama starih planina i masa ([[Kanadski štit]], [[Ruska ploča]]).

| Znatno oštećuje do 25 % zgrada. Pojedine se kuće ruše do [[temelj]]a, a velik ih je broj neprikladan za stanovanje. U tlu nastaju pukotine, a na padinama [[Klizište|klizišta]].

| Oštećuje 50 % zgrada. Mnoge se zgrade ruše, a većina ih je neupotrebljiva. U tlu se javljaju velike pukotine, a na padinama klizišta i odroni.

| Teško oštećuje 75 % zgrada. Velik broj dobro građenih kuća ruši se do temelja. Ruše se [[most]]ovi, pucaju [[brana|brane]], savijaju željezničke [[tračnice]], oštećuju putevi. Pukotine u tlu široke su nekoliko [[metar|decimetara]]. Urušavaju se [[Špilja|špilje]], pojavljuje se [[Podzemne vode|podzemna voda]].

'''Richterova ljestvica''' ili magnitudna ljestvica (ML) definirana je jednim brojem kojim se označava sezmička [[energija]] proizišla iz [[potres]]apotresa. Ljestvica se procjenjuje prema [[logaritam]]skom zapisu najveće amplitude zapisane za specifičnom uređaju koji se zove [[Wood-Andersonov seizmograf]]. Omjeri jačine potresa nisu usporedni s brojčanim iznosom (stupnjevima) Richterove ljestvice, tako npr. potres jakosti 4,0 prema Richterovoj ljestvici ima 100 puta veću amplitudu i 1000 puta veću energiju od potresa koji iznosi 2,0 stupnja. Učinkovita granica mjerenja za lokalne magnitude ML je oko 6,8 stupnjeva. Ljestvicu je [[1935.]] godine definirao [[SAD|američki]] seizmolog [[Charles Francis Richter|Charles F. Richter]].<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/502877/Richter-scale Britannica enciklopedija: Richterova ljestvica]</ref>

|Oko 8 .000 po danu

|Oko 1 .000 po danu

|49 .000 godišnje (procjena)

|6 .200 godišnje (procjena)

Potkraj 19. stoljeća bila su osnovana prva nacionalna seizmološka društva i takozvana povjerenstva (1878. u [[Švicarska|Švicarskoj]], 1880. u [[Japan]]u i [[Hrvatska|Hrvatskoj]]), a 1905. bila je osnovana Međunarodna udruga za seizmologiju, koja je 1951. prerasla u današnju Međunarodnu udrugu za seizmologiju i fiziku unutrašnjosti Zemlje, a Hrvatska je njezin član od osamostaljenja. U svijetu je 1920-ih radilo oko 150 seizmoloških postaja, te je bio osnovan Međunarodni seizmološki centar, koji i danas prikuplja podatke sa seizmoloških [[opservatorij]]a širom svijeta. U europsko-mediteranskoj zoni od 1975. djeluje regionalna seizmološka organizacija. U 1950-ima u svijetu je djelovalo oko 700 seizmoloških postaja. Danas ima više od 8 .500 međunarodno registriranih postaja.

U Hrvatskoj se seizmologija počela brzo razvijati nakon [[Potres u Zagrebu 1880.|velikoga potresa u Zagrebu 1880.]], kada je [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti]] osnovala takozvani Potresni odbor, u radu kojega se posebno isticao [[Mijo Kišpatić]]. Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeća proučavanjem potresa sve se više bavio [[Andrija Mohorovičić]], koji se smatra utemeljiteljem suvremene seizmologije u Hrvatskoj. On je 1906. u zgradi na Griču br. 3 osnovao [[zagreb]]ačku seizmološku postaju, nabavio najbolje seizmografe i opservatorijske ure, uspostavio službu točnoga vremena, te je time osnovao zagrebačku seizmološku školu i postavio čvrste temelje za njezin uspješan razvoj. Zahvaljujući takvoj tradiciji, [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu]] jedan je od rijetkih u svijetu na kojem se studij seizmologije može započeti već na dodiplomskoj razini, a njegovu Geofizičkom zavodu, kojemu je Mohorovičić bio na čelu 30 godina, povjerena je i zadaća uspostave Seizmološke službe Republike Hrvatske, koja se brine o osnovnoj mreži seizmografa i prikuplja podatke o seizmičnosti Hrvatske. U Hrvatskoj se seizmolozi još bave istraživanjem kvantifikacije potresa, potresne ugroženosti i opasnosti, pojačavanja seizmičkih valova, [[Anizotropija|anizotropije]] brzina, građe [[Zemljina kora|Zemljine kore]] i drugim. Osnovni podatci o svim poznatim potresima na našem području čuvaju se u Hrvatskom katalogu potresa, u kojem se za više od 27 .000 potresa u razdoblju od 373. pr. Kr. do 2006. navode lokacija, vrijeme, intenzitet i magnituda, što su najvažniji parametri za procjenu potresne opasnosti, koja je nužna pri projektiranju građevina.

* [[2015.]] – [[25. travnja]] – U razornom [[potres u Nepalu 2015.|potresu]] u [[Nepal]]u jakosti 7,9 po Richteru, koji je najteže pogodio glavni grad [[Kathmandu]], poginulo je više od 4 .400 ljudi, a preko 8 .000 je ranjeno.<ref>[http://www.24sata.hr/svijet/vise-od-4400-mrtvih-milijun-djece-u-nepalu-treba-pomoc-416742 www.24sata.hr], "Više od 4400 mrtvih: Milijun djece u Nepalu treba pomoć", objavljeno i pristupljeno 28. travnja 2015.</ref>

* [[2005.]] – [[27. svibnja]] – Potres koji je pogodio [[Indonezija|indonezijski]] otok [[Java (otok)|Javu]] i stari kraljevski grad Yogyakartu. Prema dojavi [[SAD|američke]] seizmološke službe, epicentar potresa jakosti 6,2 stupnja Richterove ljestvice bio je 37 kilometara jugozapadno od grada [[Yogyakarta]] u [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]]. Prema prvim pocjenama poginulo je više od 5 .800 ljudi, a preko 20 .000 njih je ozlijeđeno. Nakon potresa pojačala se i aktivnost [[vulkan]]a [[Merapi]].

* [[2005.]] – U potresu jakosti 7,6 stupnjeva po Richteru u sjevernom [[Pakistan]]u i sjeverozapadnoj Indiji ([[Kašmir]]) poginulo je 80 .000 ljudi, najviše u Pakistanu.

* [[2004.]] – 26. prosinca – [[Potres u Indijskom oceanu 2004.|Potres u Indijskom oceanu]] jedan od najjačih potresa ikad zabilježenih s jačinom od 9 stupnjeva po Richteru s epicentrom na obali Indonezijskog otoka [[Sumatra|Sumatre]] koji je pokrenuo velik [[tsunami]] koji je odnio 300 .000 života.

* [[1990.]] – u potresu jakosti 7,7 stupnjeva po Richteru koji je pogodio zapadni [[Iran]] smrtno je stradalo od 40 .000 do 50 .000 ljudi.

* [[1978.]] – u iranskoj pokrajini [[Horasan (pokrajina)|Horasan]] poginulo je 25 .200 ljudi (od toga 15 .200 u Tabasu); razrušen je Tabas i stotinjak sela u okolici.

* [[1977.]] – u [[Rumunjska|Rumunjskoj]] poginula 15411.541 osoba (od toga 1 91191 u [[Bukurešt]]u), a 11 .275 osoba bilo je ranjeno; razrušeno je 32 .897 kuća i 736 industrijskih objekata.

* [[1976.]] – potres u kineskom gradu Tangshanu (grad u pokrajini [[Hebei]]), najdestruktivniji potres modernih vremena, procjenjuje se da je u njemu stradalo oko 245 .000 ljudi.

* [[1963.]] – u potresu koji je 26. srpnja teško oštetio [[Skoplje]] ([[Makedonija]]) smrtno je stradalo 1 .070 osoba.

* [[1960.]] – za potresa u [[Agadir]]u ([[Maroko]]) smrtno stradalo 12 .000 ljudi; grad je bio potpuno razrušen.

* [[1556.]] – potres u [[Shaanxi]]ju, najsmrtonosniji potres u povijesti čovječanstva za koji se procjenjuje da je odnio 830 .000 ljudskih života u [[Kina|Kini]].

* [[1939.]] – katastrofalno pomicanje tla, izazvano potresom, u pokrajini Chilhan ([[Čile]]); poginulo 30 .000 ljudi.

* [[1939.]] – u Erzincanu ([[Turska]]) poginulo 33 .000 ljudi.

* [[1935.]] – potres u gradu Quetti ([[Pakistan]]) odnio 60 .000 života.

* [[1932.]] – u katastrofalnom potresu koji je nakon 12 godina ponovno pogodio sjevernu Kinu (pokrajina [[Gansu]]) poginulo je 70 .000 ljudi.

* [[1923.]] – u [[Tokio|Tokiju]] i [[Yokohama|Yokohami]] razoreno je 123 .000 kuća, a 450 .000 kuća uništeno je u [[požar]]u koji je izbio nakon potresa; poginulo 145 .000 ljudi.

* [[1920.]] – više od 180 .000 ljudi poginulo je u katastrofalnom potresu koji je pogodio kinesku pokrajinu [[Gansu]].

* [[1915.]] – potpuno razrušen talijanski grad [[Avezzano]]; smrtno je stradalo 30 .000 ljudi.

* [[1908.]] – u [[Messina (pokrajina)|Messini]] na [[Sicilija|Siciliji]] ([[Italija]]) katastrofalni potres odnio je 75 .000 ljudskih života.

* [[1902.]] – na otoku [[Martinik]], u gradu Saint Pierre, stradalo 28 .000 osoba od potresa i provale vulkana.

Vrsta kratkoročne psihološke reakcije na potres može se razlikovati od osobe do osobe, ali obično uključuje simptome poput '''početnog stanja zbunjenosti, dezorijentacije, uznemirenosti, neugode, intenzivnog straha, nesigurnosti, neizvjesnosti i bespomoćnosti'''. Neki ljudi osjete ih kao posljedicu potresa, dok ih drugi dožive pri naknadnom praćenju vijesti o potresu. Prema tome, nelagodne osjećaje mogu doživjeti i osobe koje nisu bile prisutne na mjestu potresa, tzv. [[Sekundarna traumatizacija|sekundarna/posredna traumatizacija]]. <ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://kakosi.ffzg.unizg.hr/2020/03/26/kako-si-potresen-sam/|title=Što nakon potresa?|author=Kako si?|date=26. ožujka 2020.|work=|language=|publisher=|accessdate=29. prosinca 2020.}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje weba|url=https://www.udrugaholos.hr/2020/03/30/najcesci-psiholoski-procesi-u-situaciji-potresa/|title=Najčešći psihološki procesi u situaciji potresa|author=Sanja Mršić Jurina|date=30. ožujka 2020.|work=|language=|publisher=|accessdate=29. prosinca 2020.}}</ref>

Hoće li se kod neke osobe razviti poremećaj te koji ovisi o kompleksnoj kombinaciji različitih čimbenika, a neki od njih su karakter stresnog događaja, prethodno funkcioniranje osobe, načini reagiranja na ranije stresore, ličnost, intelektualne sposobnosti, prisutnost izvora podrške…podrške...<ref>{{Citiranje knjige|title=DSM-5 Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje|author=Udruga, A.P.|authorlink=|coauthors=|origdate=2014.|date=|chapter=|chapterurl=|editor=|url=|format=|edition=|language=|pages=|publisher=Naklada Slap|location=Jastrebarsko|others=|quote=|accessdate=|isbn=|id=}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=Psihopatologija|author=Begić, D.|authorlink=|coauthors=|origdate=2011.|date=|chapter=|chapterurl=|editor=|url=|format=|edition=|language=|pages=|publisher=|location=|others=|quote=|accessdate=|isbn=|id=}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Zhang i Zhang|first=H.C. i Y.Z.|authorlink=|coauthors=|title=Psychological consequences of earthquake disaster survivors|url=|date=1991.|year=1991.|month=|journal=International Journal of Psychology|volume=26|issue=5|pages=613-621|id=|accessdate=29. prosinca 2020.}}</ref>

Istraživanjem „Psihosocijalna podrška u kriznim situacijama velikih razmjera“ [[Hrvatski Crveni križ|Hrvatskog crvenog križa]] obuhvatilo se 450 stanovnika u 2dvije općine: poplavljenoj općini [[Gunja]] te u nepoplavljenoj, ali ugroženoj općini [[Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)|Bošnjaci]]. Istraživanje je provedeno u studenom 2015. godine (godinu i pol nakon poplave) i listopadu 2016. godine (oko dvije i pol godine nakon poplave). Na individualnoj razini, u obje zajednice između dvije vremenske točke došlo je do smanjenja simptoma posttraumatskog stresa i depresije. Ovaj rezultat pokazuje kako '''i sama ugroza katastrofom može dovesti do izraženijih stresnih reakcija''' (u zajednici koja nije poplavljena) i kako '''s vremenom dolazi do oporavka''' i izravno i neizravno pogođenih ljudi. No, u poplavljenoj zajednici, simptomi posttraumatskog stresa i depresije bili su značajno viši nego u nepoplavljenoj zajednici čak i dvije i pol godine nakon poplave, što se smatra dugoročnim posljedicama.<ref name=":1" />

Zanimljivo, psihološke promjene koje se događaju nakon potresa utječu i na potrošačke navike ljudi. Ističu se dvije tendencije: jedna skupina ljudi razvija potrebu za snabdijevanje veće vlastite sigurnosti kroz povećanu štednju, dok se druga skupina ljudi vodi mišlju „uživaj u životu dok traje“ pri čemu troše više novaca. <ref>{{Citiranje časopisa|last=Filipski, Jin, Zhang i Chen|first=M., L., X. i K. Z.|authorlink=|coauthors=|title=Living like there’s no tomorrow: The psychological effects of an earthquake on savings and spending behavior|url=|date=2019.|year=2019.|month=|journal=European Economic Review|volume=|issue=116|pages=107-128|id=|accessdate=29. prosinca 2020.}}</ref>

* Potražite [[Psihoterapija|stručnu psihološku podršku]] ukoliko se osjećate preplavljeno i uočavate da situacija nadilazi vaše strategije suočavanja. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] postoji nekoliko telefonskih linija za pružanje besplatne psihološke podrške<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.plavi-telefon.hr/|title=Plavi telefon|author=Plavi telefon|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=29. prosinca 2020.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.tesa.hr/|title=Tesa|author=Tesa|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=29. prosinca 2020.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://hrabritelefon.hr/|title=Hrabri telefon|author=Hrabri telefon|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=29. prosinca 2020.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.facebook.com/PsiholoskaPomocHR/posts/220193533043942|title=Besplatni brojevi za pružanje psihološke pomoći|author=Psihološka pomoć|date=29. prosinca 2020.|work=|language=|publisher=|accessdate=29. prosinca 2020.}}</ref> te postoje internetske baze za pretraživanje [[Psihoterapeut|psihoterapeuta]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.psihelp.hr/|title=Pretraži psihoterapeute|author=Psi help|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=29. prosinca 2020.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.psiholoskapomoc.hr/portfolio/|title=Pružatelji pomoći|author=Psihološka pomoć|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=29. prosinca 2020.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://exedra.online/hr/terapeuti/|title=Exedra online terapeuti|author=Exedra|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=29. prosinca 2020.}}</ref>. Osim toga savjetodavni i klinički [[Psiholog|psiholozi]] te psihoterapeuti rade u Savjetovalištima za mentalno zdravlje županijskih Zavoda za javno zdravstvo Republike Hrvatske,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.hzjz.hr/savjetovaliste-za-mentalno-zdravlje/|title=Savjetovalište za promicanje mentalnog zdravlja|author=Hrvatski zavod za javno zdravstvo|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=30. prosinca 2020.}}</ref>, bolnicama, školama, centrima za socijalnu skrb, različitim udrugama i privatnim savjetovalištima.