Đuro VI., kralj Ujedinjenog Kraljevstva: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Oznake: uklanjanje ručnim načinom mobilni uređaj m.wiki
mNema sažetka uređivanja
Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor
Redak 54:
== Životopis ==
 
Rođen je za vrijeme vladavine svoje prabake, kraljice [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Viktorije]], kao drugi sin kraljevića [[Duro V.|Džordža]]Đura i kraljevne Marije, tada vojvode i vojvotkinje od Yorka. Njegov otac je bio drugi sin Edvarda i Aleksandre, tada kraljevića i kraljevne od Walesa. Datum njegovog rođenja poklapao se sa datumom smrti njegovog pradjeda, princa Alberta. Kraljica Viktorija je zato zatražila da njen novorođeni praunuk bude nazvan Albert. U trenutku rođenja Albert je bio četvrti u nasljednom nizu, iza svog djeda, oca i starijeg brata.
 
[[1910]]. godine, devet godina nakon smrti kraljice Viktorije, umro je kralj [[Edvard VII.]], DžordževĐurin djed, te je DžordževĐurin otac postao kralj DžordžĐuro V., a najstariji mu brat postao je kraljević od Walesa.
 
Bio je bojažljivo i plašljivo dijete. DžorđeviĐurini roditelji bili su isključeni iz sinovog obrazovanja koje je bilo povjeravano raznim guvernatama, kao što je bio običaj među ondašnjom aristokracijom. Kao što je bilo uobičajeno među muškim članovima britanske kraljevske obitelji, Albert je završio vojnu školu.
 
Godine [[1914]]. počeo je služiti vojsku u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], ali je godine 1916. povučen zbog ulcerozne lezije želuca. Po završetku rata studirao je povijest i ekonomiju. Tada počinje preuzimati odgovornosti koje je nosio kao član kraljevske obitelji. Mijenjao je oca na turnejama i posjetima tvrtkama i rudnicima, te je zato postao poznat kao "Industrijski kraljević". Nije, međutim, bio dobar u držanju govora, što ga je, zajedno sa problemima sa mucanjem i stidljivim karakterom, bacalo u sjenu starijeg brata.
 
DžordžĐuro je sebi, u vremenu kada se od kraljevića očekivalo da ožene kraljevne, dao popriličnu slobodu pri izboru mladenke. Godine 1920. upoznao je [[Elizabeth Bowes-Lyon]], kćer 14. grofa od Strathmorea, koja je, uprkos svom podrijetlu od Roberta I. Škotskog i Henrika VII. Engleskog, prema britanskom zakonu smatrana običnom građankom. Elizabeth je odbila dvije prošnje, da bi na kraju pristala i udala se za njega [[26. travnja]] [[1923]]. godine u [[westminsterska opatija|Westminsterskoj opatiji]]. Brak je smatran korakom prema modernizaciji [[monarhija|monarhije]] i gledan je sa odobravanjem naroda. Nakon vjenčanja, vojvoda i vojvotkinja od Yorka dobili su vlastitu rezidenciju u [[London|Londonu]], gdje su živjeli relativno zatvoreno. Iz njihovog braka rođene su dvije kćeri: Elizabeta i Margareta.
 
Uz pomoć supruge riješio je problem mucanja i oslobodio se straha od držanja govora pred masama. Svoj prvi govor nakon uspješnih terapija održao je u [[Canberra|Canberri]], u Australiji.
 
Dana [[20. siječnja]] [[1936]]. godine umro je DžordževĐurin otac i kruna je automatski otišla u ruke njegovog brata, a Albert mu je bio presumirani nasljednik. Novi kralj, Edvard VIII., nije dobio podršku svojih savjetnika kada im je dao do znanja da namjerava oženiti svoju dotadašnju ljubavnicu, dva puta razvedenu Amerikanku Wallis Warfield. Kada mu je rečeno da britanski narod neće prihvatiti Amerikanku sa dva živa bivša muža za svoju [[kraljica|kraljicu]], Edvard VIII. je odlučio abdicirati. Albert nije želio prihvatiti krunu, ali je, bez obzira na svoje želje, postao kralj 11. prosinca 1936. godine kada je njegov brat potpisao dokumente o svojoj abdikaciji.
 
Po dolasku na tron, dotadašnji Albert, uzeo je ime DžordžĐuro VI., u želji da označi kontinuitet vladavine svoga oca i da vrati povjerenje u monarhiju. Prva odluka novog kralja bila je da svom bratu i njegovoj ženi da titulu vojvode i vojvotkinje od Windsora, ali je odbio omogućiti svojoj novoj snasi oslovljavanje s etiketom ''kraljevsko veličanstvo''.
 
Krunidba novog kraljevskog para održana je [[12. svibnja]] [[1937]]. godine, na datum koji je prvobitno bio određen za neodržanu krunidbu njegovog brata. Odmah nakon krunidbe kralj se s obitelji preselio u [[Buckinghamska palača|Buckinghamsku palaču]], službenu rezidenciju britanskog monarha. Početak Đurine vladavine obilježen je osjećajem dolaska novog rata u Europi, pa je glavni kraljev cilj bio podržavanje anti-nacističke politike premijera Nevillea Chamberlaina i njegovih stavova prema [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]].
 
Kraljevska obitelj, na inzistiranje kralja DžordžaĐure i kraljice Elizabeth, ostala u Londonu tijekom cijelog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Predlagana je evakuaciju u Kanadu, ali kralj i kraljica su odbili, te odlučili ostati i pružati stalnu moralnu podršku britanskom narodu.
 
DžordžĐuro VI. je tijekom svoje vladavine doživio ubrzani raspad [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]]. Bivši dominioni postali su suverena kraljevstva koja su sačinila [[krunske zemlje Commonwealtha]]. Iz Commonwealtha su tijekom Đurine vladavine izašli [[Jordan]] (1946. godine), [[Mianmar]] i [[Palestina]] (1948. godine), [[Irska]] (1949. godine) i [[Indija]] (1950. godine). DžordžĐuro se po izlasku Irske i Indije iz Commonwealtha odrekao titula kralja Irske (titule koju je uveo [[Henrik VIII.]]) i cara Indije (koju je uvela njegova prabaka Viktorija), te ostao posljednji nositelj tih titula.
 
Kraljevo zdravlje počelo se pogoršavati. Kao strastveni [[pušenje|pušač]] obolio je od raka pluća i [[arterioskleroza|arterioskleroze]]. Umro je 6. veljače 1952. godine, a naslijedila ga je najstarija kćer, Elizabeta II.
 
O kralju DžordžuĐuri VI. snimljen je film "The King's Speech" (''[[Kraljev govor (2010.)|Kraljev govor]]'') koji je dobio 4 [[Oscar]]a.
 
{{Redoslijed|