Banovina: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
uklanjanje izmjene 5708059 suradnika 141.136.237.122 (razgovor)
Oznaka: uklanjanje
Nema sažetka uređivanja
Redak 5:
== Ime ==
 
Ozemlje se isprva zvalo Petrinjska ili Kupska krajina. [[Dvorsko ratno vijeće|Gradačko]] vijeće poticalo je pobune stalno doseljenih [[Vlasi u Hrvatskoj|Vlaha]] protiv [[ban]]a. Uslijed tih nereda i nemira [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold I.]] tek [[1704.]] predaje konačno tu krajinu u vlast [[ban]]a, i od tada se ono zove Banska krajina.<ref>[[Stjepan Antoljak|Antoljak, Stjepan]]. ''<u>Banska krajina</u>'' '''u:''' [[Mate Ujević|Ujević, Mate]] (gl. ur.) ''[[Hrvatska enciklopedija (Ujević)|Hrvatska enciklopedija]]'', Naklada Konzorcija Hrvatske enciklopedije, Zagreb, 1941., 2. sv., str. 200.</ref><ref>Valenčić, Mirko. ''<u>Banska krajina</u>'' '''u:''' [[Igor Karaman|Karaman, Igor]] (gl. ur.) ''Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture'', [[Školska knjiga]], 1980., str. 25.</ref> Naziv ovoga povijesnoga ozemlja potječe od riječi [[ban]]. Tvorbeno su ispravne obje riječi. Nastale su dodavanjem nastavka ''-ija'', što označava ozemlje pod upravom određenoga dužnosnika (kao biskup – ija, pukovn – ija, župan – ija, major – ija<ref>Opačić, Nives. ''Iza riječi: prtinom i cijelcem'', Matica hrvatska, Zagreb, 2005., str. 233-235., {{ISBN|953-150-713-9}}</ref>), odnosno dodavanjem nastavka ''-ina'' posvojnomu pridjevu, što označava pripadnost područja (kao domov – ina, djedov – ina, knežev – ina, plemenšč – ina)<ref>Opačić, Nives. ''Mrvice s banskoga stola'', [[Vijenac (časopis)|Vijenac : novine Matice hrvatske za književnost, umjetnost i znanost]] // br. 232, 23. siječnja 2003., URL: [http://www.matica.hr/Vijenac/vij232.nsf/AllWebDocs/opacic http://www.matica.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090116032441/http://www.matica.hr/Vijenac/vij232.nsf/AllWebDocs/opacic |date=16. siječnja 2009. }} (Preuzeto: 2009-12-19)</ref> Naziv ''Banovina'' potječe iz stanja u tome kraju kakvo je bilo od [[16. stoljeće|16. stoljeća]], kad je dio današnjega područja oko [[Kupa|Kupe]] i [[Sava|Save]] postao dijelom obrambenoga pojasa od [[Karlovac|Karlovca]] do [[Ivanić Grad]]a pod zapovjedništvom [[Hrvati|hrvatskoga]] [[ban]]a. Kasnijim širenjem opsega ove [[Povijest|povijesne]] [[Hrvatska|hrvatske]] pokrajine pojavljuje se novi naziv ''BanijaBanovina'' koji postaje dominantan poslije utjelovljenja [[Banovina Hrvatska|banovine Hrvatske]] i osobito poslije [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] kada se naziv ''Banovina'' potpuno istiskuje. Poslije demokratskih promjena naziv ''Banovina'' stječe širu porabu u [[Mediji|javnim medijima]] i na [[zemljovid]]ima, te postaje običniji<ref>[[Stjepan Babić|Babić, Stjepan]]; Finka, Božidar; Moguš, Milan. ''Hrvatski pravopis'', 5. prerađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, 2000., str. 161., {{ISBN|953-0-40017-9}}</ref> (čit. češći) u izvornih govornika.
 
== Zemljopis ==
Redak 17:
Pred turskom opasnošću u ovom je kraju od triju nekadašnjih [[slavonija|slavonskih]] županija - Goričke, Gorske i Dubičke - stvorena krajina koja se najprije zvala Petrinjska ili Kupska krajina i do druge polovice [[15. stoljeće|15. stoljeća]] pripada Blagajskim knezovima, a potom [[Zagrebački Kaptol|zagrebačkom Kaptolu]], da bi u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] postala dijelom Hrvatske krajine. To je područje, naime, imalo osobiti značaj za obranu [[Zagreb]]a, pa je stavljeno pod izravnu ingerenciju hrvatskog bana. Odatle potječe i ime čitavog područja: ''Banalia confinia''. Kasnije će ovo područje pod vlašću bana biti prošireno te će obuhvaćati osim područja od [[Karlovac|Karlovca]] do [[Ivanić Grad|Ivanića]] i zemlju oko rijeke [[Una|Une]]. Ozemlje do rijeke Une stavljeno je pod nadzor Banske vlasti nakon [[Mir u Srijemskim Karlovcima|Mira u Srijemskim Karlovcima]], radi bolje obrane grada Zagreba.
 
Jačanjem [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], u drugoj polovici 16. stoljeća dijelovi BanijeBanovine postupno padaju pod njihovu vlast. Tako [[1556]]. Turci osvajaju Kostajnicu, a [[1578]]. Gvozdansko. Nakon pada [[Bihać]]a [[1592]]. i prilikom priprema za [[bitka kod Siska|bitku kod Siska]], turska vojska gradi novu Petrinju na njezinu današnjem mjestu, nakon što je ona stara spaljena odlukom [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]]. Nakon ponovnog oslobađanja Petrinje [[1596]]., ovaj grad postaje polazišnom točkom za oslobađanje ostatka Banovine.
 
Od kraja 16. stoljeća u ovom se području naseljavaju izbjeglice iz krajeva što su ih zauzeli Turci i to [[Hrvati]], [[Srbi]] i [[Vlasi]] koji će postati krajiškom vojskom i imati poseban status u odnosu na seljačko kmetsko stanovništvo.
Redak 23:
Na ovom su području tada dvije [[pukovnija|regimente]], petrinjska i glinska, a kapetanije su u Kostajnici, Glini, Dubici i Zrinu. Banskom vojskom zapovijedao je podkapetan izravno odgovoran banu, no kako ban nije imao dovoljno novca Petrinjska kapetanija pripala je [[Slavonska krajina|Slavonskoj krajini]] i [[Bečko ratno vijeće|Bečkom ratnom vijeću]] sve do [[18. stoljeće|18. stoljeća]].
 
Kako su se o izgradnji i obnovi utvrda i cesta na tom području brinuli i staleži unutarnje [[Austrija|Austrije]], nastajale su brojne razmirice između njih i hrvatskih staleža na čelu s banom koji su nastojali BanijuBanovinu što snažnije povezati s Varaždinskom i Karlovačkom krajinom, dok su austrijski staleži poticali pobune koloniziranih krajišnika protiv banske vlasti. Najveće bune dogodile su se [[1730]]. i [[1751]]. Ipak, već je car i kralj [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|Leopolda I.]] [[1704]]. potvrdio bansku vlast na tom području. [[1750]]. – posebnom carskom diplomom, Banska se krajina dijeli na Petrinjsku i Glinsku [[pukovnija|pukovniju]] u kojima vlast imaju hrvatski staleži, a ban imenuje sve [[časnik]]e, osim [[pukovnik]]a.
 
=== Slabljenje turske opasnosti ===
Krajem [[17. stoljeće|17. stoljeća]] smanjena je opasnost turskih napada, a [[1703.]] dolazi i do širenja Banske krajine te se težište obrane s Kupe prebacuje na Unu. Potkraj [[18. stoljeće|18. stoljeća]] Banska, Hrvatska i Slavonska krajina imaju jedinstveno zapovjedništvo u Zagrebu. U vrijeme [[Napoleon Bonaparte|Napoleonovih]] osvajanja Banovina pripada [[Ilirske pokrajine|Ilirskim pokrajinama]] ([[1809]].-[[1813]].), a potom se vraća u sastav [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. [[15. lipnja]] [[1873]]. ukidaju se Glinska i Petrinjska pukovnija, a na BanijiBanovini se uvodi civilna uprava. [[1881]]. konačno se potpuno sjedinjuje s Hrvatskom.
 
=== Promjena demografskog sastava ===
Redak 34:
=== Drugi svjetski rat ===
 
BanijaBanovina je u Drugom svjetskom ratu bila dio [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. [[22. lipnja]] [[1941]]. sisački komunisti osnovali su [[Prvi sisački partizanski odred]] (vidi: ''[[Dan antifašističke borbe]]'') koji će ubrzo svoje sigurno utočište naći na Banovini gdje se razvio otpor stanovništva protiv Talijana, [[Treći Reich|Nijemaca]] i [[Ustaše|ustaša]]. Od jeseni [[1943]]. [[partizani]] kontroliraju veći dio BanijeBanovine s gradom [[Glina (grad)|Glinom]].
 
=== U drugoj Jugoslaviji ===
Redak 46:
Banovina je jedan od najvećih stradalničkih krajeva. Zbog velikosrpske pobune i velikosrpske agresije, 54% ozemlja županije bilo je okupirano, te od velikosrpskog agresora protjerano 50.000 Hrvata i 4000 stanovnika drugih nacionalnosti. Do 24. svibnja 2019., na Banovini je pronađeno 37 masovnih grobnica, ekshumirano 570 osoba od kojih je 430 identificirano. 361 osoba još se vodi kao nestala. Civilne žrtve mahom su bile nemoćne starije osobe i obitelji. Narav rata oslikava brojka da je ubijeno tri puta više civila od vojnika i policajaca, njih 1600.<ref>IKA: [https://ika.hkm.hr/novosti/ukradeno-djetinjstvo-djeca-ubijena-u-domovinskom-ratu-na-podrucju-sisacko-moslavacke-zupanije/ ''Predavanje Vlatke Vukelić: „Ukradeno djetinjstvo – djeca ubijena u Domovinskom ratu na području Sisačko-moslavačke županije“ ''] IKA. Hrvatska katolička mreža. 24. svibnja 2019. Pristupljeno 29. listopada 2020.</ref>
 
[[Operacija Oluja|Operacijom „Oluja“]], [[4. kolovoza]] [[1995]]. dio prethodno okupiranoga područja Banovine vraćen je pod hrvatsku vlast ostvarujući time teritorijalnu cjelokupnost Banovine u Republici Hrvatskoj, a većina srpskoga stanovništva je napustila BanijuBanovinu te izbjegla prema [[BiH|Bosni i Hercegovini]] i prema Srbiji.
 
== Stanovništvo ==