Karlo Lwanga: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir svetac | ime = Karlo Lwanga | slika = St. Kizito being baptised by St. Charles L...«. |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 26:
[[Kralj]] [[Mwanga II. od Bugande]] u današnjoj Ugandi, došao je na vlast [[1884]]. godine. Progonio je kršćanske [[misionar]]e i zahtijevao da odbace kršćansku vjeru ili da se suoče sa [[smrtna kazna|smrtnom kaznom.]] Dao je ubiti [[29. listopada]] [[1885]]. godine Jamesa Hanningtona, prvoga [[anglikanstvo|anglikanskoga]] [[biskup]]a istočne Afrike. Tome se usprotivio [[Joseph Mukasa Balikuddembe]], majordom i katolički katehet na dvoru kralja Mwange II. od Bugande. Kralj ga je dao ubiti odrubljivanjem [[glava|glave]] i uhitio je sve njegove pristaše [[15. studenoga]] [[1885]]. godine. Kralj je zatim naredio, da Karlo Lwanga, koji je bio glavni paž na dvoru preuzme dužnost ubijenoga Josepha Mukase Balikuddembea (kasnije proglašenog katoličkim svecem, zajedno s Karlom Lwangom i ostalim ugandskim mučenicima). Istoga dana, [[Francuzi|francuski]] katolički misionar Pere Giraud krstio je Karla Lwangu i druge paževe, koji su mu bili podređeni. Bilo je kršteno oko sto [[katekumen]]a.
U to vrijeme, kralj Mwanga II. od Bugande imao je apsolutnu [[moć]] i [[vlast]] i mogao je pogubiti bez [[sud|suđenja]], koga god je htio. Protivio se [[kršćanstvo|kršćanstvu]], jer je smatrao da mu kao nešto što je došlo izvana, potkopava temelje kraljevstva. Tražio je od Karla Lwange i drugih paževa, da sudjeluju s njim u homoseksualnim činima. Karlo Lwanga je smatrao, da se to protivi njegovoj vjeri pa je to odbio i štitio ostale paževe, da ni oni ne sudjeluju u tome. Kralj je njihovo odbijanje smatrao nečuvenim poniženjem njemu kao apsolutnom moćniku i tražio ih je, da odbace kršćanstvo i pristanu na homoseksualne čine ili će ih pogubiti. Karlo Lwanga i suradnici deklarirali su se kao kršćani i nisu htjeli odbaciti vjeru pa ih je kralj poslao na stratište. Karlo Lwanga je odvojen, kako bi ga se izdvojeno pogubilo. Za vrijeme pogubljenja, nagovorao je izvršitelja smrtne kazne, da postane kršćanin kao on. Ukupno je tada trinaest katolika i devet anglikanaca živo spaljeno. Prije pogubljenja, Karlo Lwanga je potajno krstio paževe, koji još nisu bili kršteni. Među njima, najmlađi je bio Kizito, koji je imao 14 godina.
Karla Lwangu, Josepha Mukasu Balikuddembea, Kizitu i ostale ugandske katoličke mučenike koji su tada pogubljeni, [[blaženi]]m je proglasio [[papa]] [[Benedikt XV.]] [[6. lipnja]] [[1920]]., a prethodno ih je proglasio mučenicima [[29. veljače]] iste godine.
[[Kanonizacija|Kanonizaciju]] 22 mučenika učinio je [[papa]] [[Pavao VI.]], [[18. listopada]] [[1964]]. u [[Rim]]u, za vrijeme [[Drugi vatikanski sabor|Drugoga vatikanskoga sabora]].<ref>http://www.munyonyo-shrine.ug/martyrs/canonisation/ Preuzeto 10. siječnja 2021.</ref> U čast sv. Karla Lwange i drugih mučenika, papa Pavao VI. kao prvi papa posjetio je [[subsaharska Afrika|subsaharsku Afriku]] u srpnju [[1969]]. godine, uključujući i mjesto mučeništva Namugongo u Ugandi.
| |||