Hrvati Bosne i Hercegovine: razlika između inačica

 

=== Religija ===

Hrvati Bosne i Hercegovine su pretežno katolici. [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine|Svoju su vjeru s izrazitim žarom]] očuvali kroz mnoga teška povijesna razdoblja, a zajedno s njom, očuvali su i svoj nacionalni identitet. Osmansko razdoblje karakterizira stradanje i raseljavanje domaćeg [[hrvat]]sko-[[katoličanstvo|katoličkog]] stanovništva i plemstva, kao i [[islamizacija]] koja je uhvatila korijen uslijed vise čimbenika, među kojima su najvažniji vjerski progon i nasilje, te inferiorni društveni položaj [[kršćani|kršćana]] opterećenih raznim nametima, kao i institucija "devširme", prislinog odvođenja kršćanske djece i odgoja u [[islam]]skom duhu. [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Samopregalaštvu franjevaca]] treba zahvaliti što se kod hrvatskoga puka u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] pa tako i u [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Slavonija|Slavoniji]] nisu iskorjenili ni katolička vjera ni osjećaj pripadnosti hrvatskom narodu. Godine [[1881.]] [[Austro-Ugarska]] je potpisala Konkordat s [[Vatikan]]om o uvođenju svjetovne katoličke hijerarhije u Bosni i Hercegovini i tako počinje oporavak Katoličke crkve i njezinih vjernika u toj zemlji. Uspostavljene su četiri [[biskupija|biskupije]]: [[Vrhbosanska nadbiskupija]] sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]] te [[Banjalučka biskupija|Banjalučka]], [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjska]] i [[Trebinjsko-mrkanska biskupija]].

[[Datoteka:Međugorje St.James Church.jpg|mini|desno|Crkva u Međugorju]]