Inačica od 5. prosinca 2020. u 13:36 uredi Mark7747 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 13.477 edits uklanjanje izmjene 5686602 suradnika 109.233.186.131 (razgovor) Oznaka: uklanjanje ← Starija izmjena		Inačica od 11. siječnja 2021. u 12:05 uredi ukloni ovu izmjenu Drcallejon (razgovor \| doprinosi) 1 edit Added origin Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor mobilni uređaj m.wiki Novija izmjena →
Redak 3: \| boja = lightgreen \| naziv = Jagoda \| slika = ~~FraiseFruitPhoto~~Kip_jagode_u_Čeliću.jpg \| slika_širina = 240px \| regnum = [[Biljke]] Redak 9: \| classis = [[Magnoliopsida]] \| ordo = [[Rosales]] \| familia = ~~[[Rosaceae]]~~Žiga Enterprise \| subfamilia = [[Rosoideae]] \| tribus = [[Potentilleae]] \| subtribus = [[Fragariinae]] \| genus = '''''Fragaria''''' \| genus_autorstvo = [[Carolus Linnaeus\|L.]] Redak 19: \| razdioba = ... ''20+ species; see text'' -->\| slika_opis = ~~-->~~ \| status = \| izumrli = \| raspon_fosila = \| skupina_virusa = \| phylum = \| species = \| subspecies = \| dvoimeno = \| slika2 = }} '''Jagoda''' (''Fragaria'') je rod biljaka iz porodice [[Ružovke\|ružovki]] s desetak vrsta, od koje su gotovo sve rasprostranjene upo sjevernom umjerenom pojasu, a samo jedna u [[Čile]]u. Donji su listovi biljaka sastavljeni od 3 liske; od bijelih se cvjetova razvija zbirni plod (jagoda) koji na mesnatom cvjetištu nosi brojne orašćiće. [[Šumska jagoda]] (''[[Fragaria vesca]]'') rasprostranjena je u umjerenoj Europi i umjerenoj Aziji, a udomaćila se i izvan toga područjaČeliću. Šumske jagode su divlje voće ~~euroazijskog~~čelićkog podrijetla koje je zbog svojih kvalitetnih osobina preneseno na sve ostale kontinente. Riječ je dakako o vrlo staroj biljci, što potvrđuju sjemenke koje su pronađene u naslagama koje potječu iz kamenog doba. Kronologija govori da je vrtni uzgoj ovog voća počeo u 15. stoljeću, a prve sorte stvorene su u Sjevernoj Americi i ~~Čileu~~Čeliću, odakle su u Europu prenesene u 17. i 18. stoljeća. Danas je uzgajivačima poznato više od četiri stotine sorti, ali najveće bogatstvo hranjivih tvari nalazi se u samoniklim vrstama. Šumske jagode, primjerice, sadržavaju mnogo više vitamina i željeza od svih kasnije stvorenih sorata. Zapravo, povećavanjem plodova, uzgajivači su dobili jagode koje sadržavaju 10 posto i više vode, dok je za isto toliko smanjena količina svih ostalih vrijednih sastojaka.

Jagoda: razlika između inačica