Inačica od 11. siječnja 2021. u 16:08 uredi GregorB (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 4.315 edits Skreće s teme i ponavlja nešto što je ranije u tekstu objašnjeno ← Starija izmjena		Inačica od 11. siječnja 2021. u 16:11 uredi ukloni ovu izmjenu GregorB (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 4.315 edits m Manje ispravke Novija izmjena →
Redak 7: == Povijest trga== Današnji ''Trg Republike Hrvatske'', svoj današnji izgled dobio je u vremenu od [[1855.]] (kad je započeta gradnja tadašnje ''bolnice'' na južnim livadama i pašnjacima ondašnjeg grada) do [[1964.]] (kada je podignuta zgrada ''Željpoha''). ~~Današni~~Današnji trg je prvi u nizu od triju trgova zapadnoga kraka tzv. ''[[Lenuzzijeva potkova\|Lenucijeve potkove]]'' (nazvane tako prema zagrebačkom gradskom inženjeru Milanu Lenuciju, 1849.-1924.) koji je u doba [[Historicizam\|historicizma]], posljednjih desetljeća 19. st., urbanistički uokvirio središnji dio Zagreba lancem trgova, kojemu - ''istočnu stranicu'' čine Tomislavov, Strossmayerov i Trg Nikole Šubića Zrinskog, a Marulićev, Mažuranićev i Trg Republike Hrvatske - ''zapadnu stranicu''. Spojnicu obaju krakova ''potkove'' čine Botanički vrt i Trg dr. Ante Starčevića. [[Datoteka:trg_m_tita.jpg\|mini\|300px\|Trg Republike Hrvatske, pogled prema ~~jugo-zapadu~~jugozapadu pokraj [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu\|HNK]] prema [[Muzej za umjetnost i obrt\|Muzeju za umjetnost i obrt]].]] * [[1855.]] - [[1856.]] Na sjevernoj je strani podignuta je prva zgrada na budućem trgu, za potrebe bolnice ''Milosrdnih sestara'', (od 1868. do 1882. u njoj se nalazila tvornica duhana), od 1882. preuzima je [[Sveučilište u Zagrebu\|zagrebačko Sveučilište]], a danas je u njoj smješten Rektorat i [[Pravni fakultet u Zagrebu\|Pravni fakultet]]. Arhitekt je bio ''Ludwig von Zettl''. * [[1864.]] u netom podignutoj zgradi bolnice (koja to nikad nije ni bila), održana je [[Prva dalmatinsko-hrvatska-slavonska gospodarska izložba]]. * [[1874.]] na istočnoj strani podignuta je zgrada koja je danas sjedište izdavačkoga poduzeća [[Školska knjiga]], prema projektu ''Janka Jambrišaka'' (ova građevina doživjela je brojne preinake). * [[1876.]] - [[1878.]] na istočnoj strani podignuta je dvokatna zgrada ''Hrvatskoga gospodarskog društva'' (danas dio [[Pravni fakultet u Zagrebu\|Pravnoga fakulteta]]) prema nacrtima arhitekta [[Franjo Klein\|Franje Kleina]]. (Godine [[1922.]] nadograđen joj je treći kat). * [[1884.]] Trg je omeđen i sa juga, dovršen je dom gimnastičkog društva ''Hrvatski sokol'' i pjevačkog društva Kolo. Zgrada je podignuta prema revidiranom projektu arhitekta ''Matije Antolca''. Zapadno je krilo ~~dogradeno~~dograđeno tijekom podizanja ''Hrvatskoga narodnog kazališta'' ([[Ferdinand Fellner\|Fellner]] i [[Hermann Helmer\|Helmer]]) i služilo je prvobitno kao spremište kulisa (danas u njemu nalazi dvorana za baletne pokuse, majstorske radionice, prostorije za grijanje i klimatizaciju kazališne zgrade). To je krilo od [[1969.]] prostranim podzemnim hodnikom povezano s glavnom zgradom. U lijevom krilu zgrade smještena je [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu\|Akademija dramske umjetnosti]]. * [[1888.]] podignut je još jedan reprezentativan objekt zgrada [[Škola primijenjene umjetnosti i dizajna (Zagreb)\|Obrtne škole]] i [[Muzej za umjetnost i obrt\|Muzeja za umjetnost i obrt]] na zapadnoj strani budućeg trga, po projektu [[Hermann Bollé\|Hermanna Bolléa]]. * [[1889.]] Trg se zatvara sa istočne strane, podignut je ''Učiteljski dom'', arhitekta [[Leo Hönigsberg\|Lea Hönigsberga]]. Njezini su prvi stanari: Učiteljska zadruga, Hrvatski pedagogijsko-književni zbor i središnji odbor Saveza hrvatskih učiteljskih društava * [[1891.]] na prostoru novog ''Sajmišnog trga'' održana je velika ''Jubilarna gospodarsko-šumarska izložba''. * [[1891.]] na ~~sjevernozapadnom~~sjeverozapadnom uglu trga podignuta je ugaona dvokatnica, prema projektu Kuna Waidmanna, (u njoj je danas smješten [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]). * [[1895.]] svečano je otvorena nova zgrada [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu\|Hrvatskoga narodnog kazališta]] u nazočnosti cara [[Franjo Josip I.\|Franje Josipa]]. * [[1899.]] podignuta je ugaona dvokatnica na istočnoj strani trga (prema tadašnjoj Marovskoj ulici) prema projektu ''Martina Pilara'' (suradnici; Julijo Mally i Dragutin Bauda), [[1922.]] prvotna dvokatnica nadograđena je trećim katom i mansardom po nacrtima ''Otona Goldscheidera''. Danas je u njoj poznata zagrebačka ''Kazališna kavana''.

Trg Republike Hrvatske (Zagreb): razlika između inačica