'''120. lahka brigada GŠ Armije R BiH Crni labudovi''',<ref>[https://documents.tips/documents/nedzad-latic-zehrudin-isakovic-armija-bosne-i-hercegovine.html Documents.tips] Armija BiH. Pripremili Nedžad Latić i Zehrudin Isaković. Hase Tirić: '' 'Crni labudovi'' su endemska vrsta'', str. 57-60. NIPP Ljiljan. (pristupljeno 10. veljače 2020.)</ref> jedna je od postrojbi [[Armija RBiH|Armije RBiH]]. Osnovana je [[1992.]] godine u [[Sapna|Sapni]]. Uzima se da je nastala koncem travnja 1992. godine u Zaseoku. Prvi zapovjednik bio je Mehdin Hodžić a njegov pomoćnik Hase Tirić.<ref name=nkp>(boš.) [https://www.nkp.ba/kalesijski-crni-labudovi-najsvjetliji-primjeri-borbe-za-odbranu-domovine/ Nezavisni Kalesijski Portal] ''Kalesijski “Crni labudovi“ – najsvjetliji primjeri borbe za odbranu domovine'' 15. srpnja 2018. (pristupljeno 10. veljače 2020.)</ref> Bila je dio [[2. korpus Armije BiH|2. korpusa Armije Republike BIH]]. Kroz nju je prošlo 600 vojnika. Sudjelovala je u brojnim bitkama. U ratu u BiH imala je 79 poginulih te 414 teže i lakše ranjenih.<ref>(boš.) [https://stav.ba/hamze-i-gazije-kod-crnih-labudova/ Stav] ''Hamze” i “Gazije” kod “Crnih labudova”'', 8. travnja 2018. (pristupljeno 10. veljače 2020.)</ref>
Brigada se zove po prvom zapovjedniku Mehdinu Hodžiću zvanom Crni labud. [[Mehdin Hodžić|Senad Mehdin Hodžić]], poznat kao kapetan Senad i Crni labud (15. listopada 1957., Tuzla), do početka agresijerata radio je u Splitu kao milicajac jugoslavenske milicije, poslije kao policajac u Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Krajem 1991. godine vratio se Tuzlu. Ondje se priključio radu [[Patriotska liga BiH|Patriotske lige BiH]]. Poginuo u akciji u selu Zaseoku u Sapni 10. svibnja 1992., u kojoj je on sa suborcima zarobio prvi tenk i samohotku za Armiju BiH. Njegovom je zaslugom dobijena prva bitka buduće Armije RBiH nad agresorskim snagama. Pokopan je u Zaseoku. Posmrtno mu je dodijeljen čin brigadnog generala. Odlikovan je ratnim priznanjem Zlatni ljiljan 1992, a Ordenom heroja oslobodilačkog rata 1994. godine. 2008. godine su mu posmrtni ostatci na zahtjev njegove majke posmrtni premješteni u harem džamije Hemlijaši u kalesijskoj mjesnoj zajednici Memićima. Nakon Hodžićeve pogibije odlučili su sačuvati uspomenu na njega tako da postrojbu nazovu po jednom od njegovih nadimaka.<ref>(boš.) [https://faktor.ba/vijest/na-danasnji-dan-zivot-za-svoju-domovinu-dao-je-mehdin-hodzic-crni-labud/35627 Faktor.ba] E.H.: ''Na današnji dan život za svoju domovinu dao je Mehdin Hodžić - Crni labud '' 10. svibnja 2019. (pristupljeno 10. veljače 2020.)</ref>
Počela je kao postrojba Patriotske lige BiH. Preko Prnjavora i Kalesije otišla na područje Sapne radi organizacije otpora u tom kraju. U njo je biobilo vojnika iz [[Kalesija|Kalesije]], [[Bijeljina|Bijeljine]], Zvornika[[Zvornik]]a, Teočaka[[Teočak]]a i drugih mjesta. Poslije borbi na području Sapne svibnja 1992. godine, dio je boraca otišao u Tuzlu. Vrhovno zapovjedništvo uputilo ih je prema sarajevskom bojištu ([[Konjic]], [[Tarčin]], [[Igman]]), gdje su u borbama za deblokadu Sarajeva. Na Igmanu su ratovali od lipnja 1992. do lipnja 1993. godine, a dio je postrojbe poslan na goraždansko ratište. Crni labudovi su uključeni u [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Dolina Neretvice i Konjic|velikobošnjačkojsukob agresijis HVO-om]] na Hrvate u Sjevernoj Hercegovini, u borbama protiv Hrvata na Zlataru i [[borbe za Bokševicu|Bokševici]] te poslije na području Fojnice. U narednom razdoblju postala je jednom od najpoznatijih postrojba Armije RBiH. Bila je pod izravnim zapovjedništvom Štaba vrhovne komande (ŠVK) odnosno Generalštaba Armije RBiH. Borila se na svim ratištima u Bosni i Hercegovini, u zoni odgovornosti svih korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine.<ref name=nkp/>
