|
== Životopis ==
Rođen u Vrtlištu, općina Kakanj., kao Sinsin Ahmeda i Ćamile. U Kaknju je završio osnovnu školu i Gimnaziju., Završioa u Sarajevu Prirodoslovno-matematički fakultet u Sarajevu. Nekoliko je desetljeća bio profesor matamatike u kakanjskim srednjim školama. Jedan je od organizatora i pokretača [[Patriotska liga Bosne i Hercegovine|Patriotske lige]] Kakanj i prvi predsjednik Kluba Patriotske lige Kakanj.
Bio je prvi predsjednik višestranačke Skupštine općine Kaknja.<ref name=kakanjcom/> Obnašao je dužnost načelnika općine Kakanj u razdoblju od 1991. do 1996. godine.<ref>(boš.) [https://www.scribd.com/document/113567867/Kakanjske-novine-broj-201-15-11-2012 Kakanjske novine broj 201, 15.11.2012] ''Aktuelnosti'', str. 8 (preuzeto 14. prosinca 2018.)</ref> U ratu u BiH angažirao se u Kriznom štabu i Ratnom predsjedništvu Općine. Kod MuslimanaBošnjaka je veličan kao zaljubljenik u Bosnu i rodni kraj, kao vođa općine u vremenima kad je trebalo osigurati funkcioniranje vitalnih funkcija općine, pokrenuti otpor agresoru, osigurati funkcioniranje gospodarstva, osigurati osnovne uvjete za život narodu i tisućama izbjeglih koji su spas potražili u Kaknju. Muslimani-
{{Jednostrano}}
Bošnjaci kažu da ga pamte po "ustrajnom zalaganju za mir i suživot",<ref name=kakanjcom/>, a Hrvati po tome što jesu neistinito. Uu vrijeme [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Kakanj i Vareš|velikobošnjačkebošnjačko-hrvatskog agresijesukoba]] na Hrvate Srednje Bosne, Hrvatima Kaknja su s njime kao načelnikom općine prošli kalvariju. Bio je vodeći vojni i politički dužnosnik u općini pod čijim je mandatom općina Kakanj očišćena od Hrvata, koji su opljačkani, zlostavljani, protjerani i ubijeni, zastrašivani, a povratak im je onemogućen i danas. Na mjesto njih useljeni su u kuće Hrvata Muslimani-Bošnjaci iz Podrinja i drugih krajeva, kojima su obećane hrvatske kuće i zemljišta. U ratu je bio jedan od ključnih ljudi u postrojbama tzv. [[Armija RBiH|Armije RBiH]] u Kaknju. Obnašao je dužnost predsjednika stranke [[SDA]] Kaknja. Bio je ekstremno nacionalistički nastrojen. Aktivno je radio na sukobljavanju Hrvata i Muslimana. Nije se zalagao ni za kakvi mirni suživot, nego za [[etničko čišćenje]] općine Kaknja od hrvatskog puka.<ref name=cpd>[https://web.archive.org/web/20150713061408/http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/muslimani/osumnjiceni.htm HIC] ''Ratni zločini muslimanskih snaga nad Hrvatima Bosne i Hercegovine: Nepotpuni popis osumnjičenih'', Centar za prikupljanje dokumentacije (CPD) (preuzeto 14. prosinca 2018.)</ref> Činjenica je da su muslimanske snage iz kakanjske općine u njegovo vrijeme istjerale 11000 Hrvata katolika, porušile do temelja 22 hrvatska sela općine Kaknja. U prvom naletu 15000 Hrvata izbjeglo je u Vareš.<ref>[http://archive.is/Q9hQO Slobodna Dalmacija] ZLOČINI ARMIJE BiH NAD HRVATIMA (10) ''Kakanj: novo pomicanje granica vjere''. Piše: Ivica MLIVONČIĆ, 17. svibnja 2000. (preuzeto 14. prosinca 2018.)</ref><ref name=usamojednomdanu>[https://www.vecernji.ba/vijesti/u-samo-jednom-danu-s-podrucja-opcine-kakanj-protjerano-10-tisuca-hrvata-1176193 Vecernji.ba] Ana Popović: ''U samo jednom danu s područja općine Kakanj protjerano 10 tisuća Hrvata'' 13. lipnja 2017. (preuzeto 14. prosinca 2018.)</ref> Za Čelebićeva ratnog mandata u Kaknju su bila dva logora za Hrvate motel na ulazu u Kakanj, u objektu Strojno pri rudniku, a kakanjske Hrvate slali su u logor koji su držali džihadisti u Muzičkoj školi u Zenici. Ondje su osobito odvodili uglednije i viđenije Hrvate, gdje su izloženi nehumanom tretmanu.<ref name=Jukić>[https://www.dnevnik.ba/teme/petar-jukic-kako-su-unistili-hrvatski-narod-u-kaknju Dnevnik.ba] Tvrtko Milović: ''Petar Jukić - Kako su uništili hrvatski narod u Kaknju'', 30. svibnja 2017. (preuzeto 14. prosinca 2018.)</ref>
Poslije rata bio je ministar za obrazovanje, znanost, kulturu i šport Zeničko-dobojske županije. Nakon ministarskog posla vratio se prosvjeti i radio je do mirovine kao profesor matematike. Umro je 11. studenoga 2012. godine.<ref name=kakanjcom/>
|
