330
uređivanja
→20. stoljeće: Pojašnjenje za Vojvodinu na temelju teksta u Srpska kolonizacija Kosova u Kraljevini Jugoslaviji
m (uklonjena promjena suradnika 62.96.90.172 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Mark7747) Oznaka: brzo uklanjanje |
(→20. stoljeće: Pojašnjenje za Vojvodinu na temelju teksta u Srpska kolonizacija Kosova u Kraljevini Jugoslaviji) |
||
|
=== 20. stoljeće ===
U 20. stoljeću, poglavito za razdoblja dviju Jugoslavija, pravoslavlje se u Hrvatskoj proširilo prirodnim doseljavanjem Srba sa iz oblasti [[
Drugi zanimljiv slučaj je bilo [[Pravoslavni pokret na Visu|privođenje hrvatskog katoličkog stanovništva k pravoslavlju na
Najveće rezultate je polučivala planskim naseljavanjem državnih službenika, Srba i Crnogoraca u gradove
Nakon Drugoga svjetskog rata, vlasti nove [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]] svim su kolonistima, [[Srpska kolonizacija Kosova u Kraljevini Jugoslaviji|naseljenim za vrijeme Kraljevine Jugoslavije]] i protjeranim tijekom Drugog svjetskog rata (dok je Kosovo bilo dijelom [[Velika Albanija|Kraljevine Albanije]]), zabranile povratak na Kosovo, jer su smatrani eksponentima predratne [[Velika Srbija|velikosrpske]] politike, od koje se novi režim distancirao.<ref name="Bataković">[http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/kosovo_migrations/mk_1.html Dusan T. Batakovic, KOSOVO AND METOHIJA: A HISTORICAL SURVEY]</ref> U [[Ožujak|ožujku]] [[1945.]] godine nova federalna vlada donijela je tzv. ''Odluku br. 153'' kojom je svim [[Odluka o privremenoj zabrani povratka kolonistima|kolonistima privremeno zabranjen povratak]] na njihova prijašnja mjesta življenja. Nove vlasti već su početkom [[kolovoz]]a 1945. godine usvojile Zakon o reviziji kolonističkih odnosa, koji je za koloniste predviđao izvjesne kompenzacije u [[Vojvodina|Vojvodini]], odakle su masovno iseljeni [[podunavski Nijemci]]<ref name="Jovanović">[http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0354-64970603025J Vladan Jovanović, Tokovi i ishod međuratne kolonizacije Makedonije, Kosova i Metohije]</ref>, te u hrvatska sela koja su bila proglašena "ustaškima"{{ni}}. Na taj se način povećao udio pravoslavnog stanovništva u Vojvodini.
Od 1942. do 1945. godine, na području [[NDH]], djelovala je [[Hrvatska pravoslavna crkva]], koja je sjedište svoje patrijaršije imala u Zagrebu. Na čelu joj je bio patrijarh [[Germogen]]. <!-- Imala je četiri eparhije: Petrovačku (sjedište u današnjem Bosanskom Petrovcu), Karlovačku (sjedište je bilo u tadašnjim Hrvatskim Karlovcima, danas Srijemskim Karlovcima) te još u --> 1990-ih godina su krenule incijative za obnovu njezina rada.
| |||