Bosanska Dubica: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 2A02:810C:C200:350:E8A6:AD65:22FD:7771 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Lasta
Oznaka: brzo uklanjanje
https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Lakta%C5%A1i&diff=next&oldid=5608758
Redak 130:
Cesta iz rimskog vremena vodila je od Dubice preko Baćina, Utolice, i Meminske prema [[Sisak|Sisku]] (Sisciji) dokumentirana je s pet miljokaza od kojih su četiri nađena kod Baćina, a jedan u samoj Hrvatskoj Dubici.
 
O bujnom vjerskom životu tamošnjih katolika govori i podatak da su tu bili samostani četiriju redova: [[dominikanci|dominikanskoga]], [[pavlini|pavlinskoga]], [[templari|templarskoga]], a kad je on ukinut, [[ivanovci|ivanovačkoga]].
 
Od [[Dolazak Hrvata|doseljenja Hrvata]], grad je dio [[Hrvatsko Kraljevstvo|kraljevine Hrvatske]], a nakon sredine12. stoljeća, područje je dio [[Banovina Slavonija|banovine Slavonije]], [[Dubička županija|Dubičke županije]] i [[Zagrebačka biskupija|biskupije]]. Dubica se kao župa [[Kraljevina Hrvatska|kraljevine Hrvatske]] spominje 1200. godine. O bujnom vjerskom životu tamošnjih katolika govori i podatak da su tu bili samostani četiriju redova: [[dominikanci|dominikanskoga]], [[pavlini|pavlinskoga]], [[templari|templarskoga]], a kad je on ukinut, [[ivanovci|ivanovačkoga]].
Na području današnje općine Kozarske Dubice bilo je nekoć osam katoličkih župa. Izvrstan znalac dubičke povijesti Hašim Šerić napisao je: "Ni jedno mjesto u BiH nije imalo u srednjem vijeku toliko katoličkih crkava i samostana kao današnja Bosanska Dubica i njezina okolica" (H. Šerić, Katoličke crkve i samostani u Dubici i njezinoj okolici u srednjem vijeku, Croatia Sacra, br. 22-23, Zagreb, 1944., str. 72).