Inačica od 13. siječnja 2021. u 13:50 uredi Croxyz (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 93.055 edits https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Lakta%C5%A1i&diff=next&oldid=5608758 ← Starija izmjena		Inačica od 13. siječnja 2021. u 15:37 uredi ukloni ovu izmjenu Mhare (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 1.437 edits →‎Srednji vijek Oznaka: VisualEditor Novija izmjena →
Redak 152: === Srednji vijek === Bugojno se formiralo u srednjem vijeku. Niklo je na lijevoj obali Vrbasa, od davnina poznatoj kao žitorodnoj. Ulogu žitnice izgubilo je tek poslije drugoga svjetskog rata.<ref name=nazivi>(srp.) [https://www.bugojno-danas.info/nazivi-za-bugojno-kroz-vrijeme-zitograd-pucograd-kokangrad/ Bugojno Danas] [[Viktor Dundović]]: ''Nazivi za Bugojno kroz vrijeme: Žitograd, Pucograd, Kokangrad…'' 11. ožujka 2017. (pristupljeno 9. travnja 2020.)</ref> Teritorij grada Bugojna nalazio se u starohrvatskoj državi u Uskopaljskoj župi. Pogranični grad hrvatsko-ugarske države s dukljanskom državom 1102. godine. Oko 1300. bugojanski kraj je na razmeđu [[Donji kraji\|Donjih kraja]] i Bosne pod hrvatskim banom Pavlom Šubićem. Nakon [[Zadarski mir\|Zadarskog mira]] 1358., bugojanski kraj pripada [[Bosanska biskupija\|Bosanskoj biskupiji]], i Kaločkoj nadbiskupiji u Hrvatskm kraljevstvu i dijelu Hrvatsko-Ugarske države. 1375. unutar bugojanski kraj pripada kustodiji bosanskoj unutar Bosanske vikarije. 1412. kraj je granično područje posjeda Hrvoja Vukčića Hrvatinića i posjeda pod izravnom vlašću ~~hrvatskog~~bosanskih ~~bana~~feudalnih ivladara. ~~kralja~~Još u vremenima srednjovjekovne srednjovjekovne Bosne, ovdje su djelovali [[bosanski franjevci\|franjevci]]. Puno toga ukazuje na postojanje [[Franjevački samostan u Veseloj Straži\|franjevačkog samostana]] u Veseloj Straži (~~vrh~~danas Vesela kod Bugojna)~~Bosni~~ u 15. stoljeću.<ref name="bosna srebrena">[https://web.archive.org/web/20160915015124/http://bosnasrebrena.ba/v2010/samostani-i-zupe/samostansko-podrucje-fojnica/bugojno.html Franjevačka provincija sv. Križa Bosna Srebrena] ''Bugojno – župa sv. Ante Padovanskoga '' (arhivirano 15. rujna 2016., pristupljeno 1. studenoga 2018.)</ref> Kod lokacije Seone je 18 stećaka.<ref name="lupiga"/> Još u vremenima srednjovjekovne istočnohrvatske države u Bosni, ovdje su djelovali [[bosanski franjevci\|franjevci]]. Puno toga ukazuje na postojanje [[Franjevački samostan u Veseloj Straži\|franjevačkog samostana]] u Veseloj Straži (danas Vesela kod Bugojna) u 15. stoljeću.<ref name="bosna srebrena">[https://web.archive.org/web/20160915015124/http://bosnasrebrena.ba/v2010/samostani-i-zupe/samostansko-podrucje-fojnica/bugojno.html Franjevačka provincija sv. Križa Bosna Srebrena] ''Bugojno – župa sv. Ante Padovanskoga '' (arhivirano 15. rujna 2016., pristupljeno 1. studenoga 2018.)</ref> Kod lokacije Seone je 18 stećaka.<ref name="lupiga"/> 2010-ih otkriveni su na lokalitetu Crkvina crkve iz 13. stoljeća, dimenzija 35 m dužine i 20 m širine, zidova od sedre, debelih i do dva metra. Našao ju je mjesni poduzetnik [[Husein Smajić]] kopajući oveće umjetno jezero. O nađenim tragovima crkve postoje zapisi, a najstariji iz 1406. godine piše da je u toj crkvi održan kapitul bosanske franjevačke vikarije „od sve Bosne“, koju je pohodio bosanski kralj Stjepan Ostoja. Malo dalje od ostataka crkve je Kik, vrlo strmo uzvišenje Kik, na kojem se nekada nalazio grad [[Vesela Straža]]. [[Kik]] je proglašen nacionalnim spomenikom BiH, ali ne obuhvaća područje Crkvine.<ref name="lupiga">[http://lupiga.com/vijesti/reportaza-izgubljeno-blago-musliman-a-hoce-da-se-crkva-napravi Lupiga.com] Reportaža - izgubljeno 'blago' „Musliman, a hoće da se crkva napravi“, 2014. </ref><ref>(bošnj.) [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/husejn-smajic-dajem-zemlju-za-gradnju-crkve Al Jazeera Balkans] Snježana Mulić-Softić: ''Husejn Smajić: Dajem zemlju za gradnju crkve '', 18. srpnja 2015. (pristupljeno 23. kolovoza 2016.)</ref> Kod konzerviranih ostataka srednjovjekovne crkve gradit će se od svibnja 2018. nova crkva.<ref>[http://volimjajce.com/index.php/2018/04/02/crkva-koja-spaja-ljude-bugojanskog-kraja/ Volim Jajce] Mirza Dajić: ''Crkva koja spaja ljude bugojanskog kraja'', 2. travnja 2018. (pristupljeno 5. travnja 2018.)</ref> Bio je trgovačkim središtem. Kroz Jajce pored Bugojna uz Vrbas, prema Fojnici i dalje vodio je [[Bosansko - makedonski put]]. Uzvodno Vrbasom nalazili su se rudnici srebra, bakra i željeza. Osmanska vlast dolazi oko pada (središnje) Bosne 1463. godine.

Bugojno: razlika između inačica