Građanska i politička prava: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
kreirana stranica "građanska i politička prava" uglavnom se radi o prilagođenom prijevodu istoimene stranice s eng.wikipedije
 
m dodana kategorija
Redak 8:
 
=== Povijest ===
Izraz [[Građanska prava|"građanska prava"]] prijevod je latinskog ''jus civis'' (prava građanina). Rimski građani mogli su biti ili slobodni (''libertas'') ili robovi (''servitus''), ali svi su imali zakonska prava. Nakon [[Milanski edikt|Milanskog edikta]] 313. godine, ta su prava uključivala i slobodu vjeroispovijesti. Međutim, [[Solunski edikt]] iz 380. godine zahtijevao je od svih podanika [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]] da ispovijedaju katoličko kršćanstvo. Rimska pravna doktrina bila je izgubljena tijekom srednjeg vijeka, ali tvrdnje o univerzalnim pravima i dalje su se mogle iznositi na temelju kršćanske doktrine. Prema vođama [[Kettova pobune|Kettove pobune]] 1549. "svi robovi mogu biti slobodni, jer je Bog oslobodio sve ljude prolivši svoju dragocjenu krv za njih."
 
U punom smislu građanska i politička prava definirana su tijekom 17. i 18. stoljeća u razdoblju [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]]. Političke teorije povezane s [[Engleska revolucija|engleskom]], [[Američka revolucija|američkom]] i [[Francuska revolucija|francuskom]] revolucijom kodificirane su u [[Engleska Povelja o pravima|engleskoj Povelji o pravima]] 1689. te potpunije u francuskoj [[Deklaracija o pravima čovjeka i građanina|Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina]] 1789. i [[Povelja o pravima|američkoj Povelji o pravima]] iz 1791. godine.
Redak 38:
 
Građanskim i političkim pravima bavi se i politička teorija. Suprotstavljene vizije mogu se pronaći u Anarhiji, državi i utopiji [[Robert Nozick|Roberta Nozicka]] i Teoriji pravednosti [[John Rawls|Johna Rawlsa]]. Utjecajni autori na tom području su i [[Wesley Newcomb Hohfeld]] i [[Jean Edward Smith]].
|
|
|
Ljudska prava