Razlika između inačica stranice »Prirodoslovni muzej«

Nema promjene veličine ,  prije 1 mjesec
bez sažetka
(pleonazam)
 
Glavna uloga prirodnoslovnoga muzeja je pružiti znanstvenoj zajednici uzorke trenutačnih i povijesnih vrsta za njihovo istraživanje s ciljem poboljšanja našega razumijevanja prirodnoga svijeta.<ref>Antoni Arrizabalaga i Blanch, "Els museus d'història natural, biodiversitat o informació: salvar què?", Lauro: magazine of the Granollers Museum of Natural History, #4 (1992), pp. 60–62 </ref> Neki muzeji imaju javne izložbe za dijeljenje ljepote i čudesa prirodnoga svijeta s javnošću; oni se nazivaju „javnim muzejima“. Neki muzeji osim svojih primarnih zbirki sadrže i neprirodopisne zbirke, uglavnom povijesne, umjetničke ili znanstvene tematike.
 
[[Renesansa|renesansniRenesansni]] [[kabinet čudesa|kabineta čudesa]] bile su privatne zbirke koje su obično uključivale egzotične primjerke prirodopisa, ponekad lažne, s drugim vrstama predmeta. Prvi prirodoslovni muzej moguće je bio onaj [[Conrad Gessner|Conrada Gessnera]], osnovan u [[Zürich]]u sredinom [[16. stoljeće|16. stoljeća]].<ref name="Resh">Vincent H. Resh, Ring T. Cardé, Encyclopedia of Insects (2003), p. 771.</ref> [[Muséum national d'histoire naturelle]] osnovan u [[Pariz]]u [[1635.]] godine je bio prvi muzej koji je poprimio današnji oblik prirodoslovnoga muzeja.<ref name="Resh" /> Rani prirodoslovni muzeji nudili su ograničenu dostupnost jer su uglavnom bili privatne zbirke ili u vlasništvu [[znanstveno društvo|znanstvenih društava]].<ref name="Stein">Andi Stein, Beth Blingham Evans, An Introduction to the Entertainment Industry (2009), p. 115.</ref> [[Ashmolean Museum]], otvoren [[1863.]] godine, bio je prvi prirodoslovni muzej otvoren za javnost.<ref name="Stein" />
 
[[Liga naroda]] održala je [[1934.]] godine u [[Madrid]]u prvi Međunarodni muzeografski kongres ([[Engleski jezik|engleski]]: ''International Museography Congress'').<ref>