Razlika između inačica stranice »Etin«

Obrisano 506 bajtova ,  prije 8 mjeseci
stilsko uređivanje i ispravljanje podataka
m (zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci)
(stilsko uređivanje i ispravljanje podataka)
[[Datoteka:Acetylene-2D.svg|150px|right]]
 
'''Etin''' (acetil- + grč. :drvo, tvar + grč. sufiks -nvn, preko engl. -ene; '''acetilen''', C<sub>2</sub>H<sub>2</sub>), staro ime acetilen; lat. ''acētum'' - ocat; stgrč. ὕλη - drvo, tvar je najjednostavniji [[Alkini|alkin]].
 
==Osobine==
 
Acetilen je najjednostavniji nezasićeni ugljikovodik s trostrukom vezom. Prvi je član homolognogahomolognog reda alkina. Molekula etina je linearna, izgrađena od dva atoma [[vodik]]a i dva atoma [[ugljik]]a (C<sub>2</sub>H<sub>2</sub>).
 
Plin je lakši od zraka (1.171 kg/m<sup>3</sup> pri 0&nbsp;°C i 101,325 Pa), bez boje i okusa, ukapljuje se na -83.6&nbsp;°C.
Plin je lakši od zraka, bez boje i okusa. U čistom stanju slabo eterična, a u nečistom stanju prodorna mirisa, jer je tehnički CaC<sub>2</sub> onečišćen fosfidima i raznim drugim spojevima.
 
U čistom stanju ima slabi eteričan miris, a u nečistom stanju prodorni miris po češnjaku, jer se dobiva iz kalcijevog karbida tehničke čistoće koji je onečišćen fosfidima i drugim spojevima.
U vodi se slabo otapa, a u organskim otapalima dobro (lako topljiv u acetonu).
 
U vodi se slabo otapa, a u organskim otapalima dobro (lako topljiv u acetonu).
Zbog opasnosti, u acetilen se dodaju neki spojevi neugodna mirisa tako da se može na vrijeme osjetiti.
 
Zbog opasnosti, u acetilen se dodaju neki spojevi neugodna mirisa tako da se može osjetiti na vrijeme osjetiti.
Pod povišenim tlakom eksplozivan, a s nekim kovinama (bakrom, srebrom, živom) stvara vrlo eksplozivne spojeve.<br />
 
Pod povišenim tlakom eksplozivno reagira sam sa sobom, a s nekim metalima i njihovim spojevima (bakar, srebro, živa) stvara vrlo eksplozivne spojeve.<br />Etin može ragiratireagirati s jakim bazama kao kiselinekiselina, odnosno zamijeniti vodikov atom s metalom, čime nastaju [[acetilid|etinidi (acetilid]]i). Primjer je reakcija između etina i [[Tollensov reagens|Tollensovog reagensa]], čime nastaje [[srebrov etinid]] (srebrov acetilid):
 
:<math>\mathrm{C_2H_2 + 2 \ [Ag(NH_3)_2]^{+} + 2 \ NO_3^- \longrightarrow Ag_2C_2 \ + 2 \ NH_4NO_3 + 2 \ NH_3}</math>
:
Etinidi teških metala vrlo su osjetljivi eksplozivi. Eksplozijom se raspadaju na elemente.
 
Difuzni plamen u zraku mu je svijetao i čađav, a u struji kisika gori blještavo na temperaturi do 3100&nbsp;°C zbog čega se koristi u uređajima za autogeno zavarivanje i rezanje čelika i ostalih metala visokog tališta.
Etinidi teških metala vrlo su osjetljivi eksplozivi.
 
DolaziKomercijalno unabavljiv etin trgovinudolazi otopljen u [[aceton]]u pod tlakom od 12 do 15 bara, u čeličnim bocama napunjenim šupljikavom masom (u prošlosti [[Azbest|azbestom]]), pod imenom ''disu-plin'', prema franc. ''acetylene dissous'': otopljeni acetilen).
Zapaljen na zraku, gori lijepim, svijetlim (rijetko kad čađavim) plamenom. Goreći u atmosferi kisika (općenito pri izgaranju s kisikom) daje vruć plamen (do 3100&nbsp;°C). Zbog tog svojstva se koristi u uređajima za autogeno zavarivanje i rezanje kovina.
 
Kataliziranom reakcijom etina i vode, uz pomoć katalizatora kao što je [[živin(II) sulfat]], nastaje [[acetaldehidAcetaldehid|etanal]] (etanalacetaldehid) koji se može oksidirati u [[Octena kiselina|octenu kiselinu]] (etanoatnu kiselinu) ili reducirati u [[etanol]].<br />
Etin može ragirati s jakim bazama kao kiseline, odnosno zamijeniti vodikov atom s metalom, čime nastaju acetilidi.
Primjer je reakcija između etina i Tollensova reagensa, čime nastaje srebrov acetilid. U slučaju da su u pitanju soli "teških" metala (Cu, Ag) spojevi su neobično eksplozivni i osjetljivi. Prilikom eksplozije tlak stvaraju čestice ugljika koji pri tom nastaje.
 
Adicijom [[klorovodik]]a acetilenetin daje [[vinil-klorid]], adicijom octene kiseline [[vinil-acetat]], a adicijom klora [[tetrakloretan]].
Dolazi u trgovinu otopljen u [[aceton]]u pod tlakom od 12 do 15 bara, u čeličnim bocama napunjenim šupljikavom masom (''disu-plin'', prema franc. ''acetylene dissous'': otopljeni acetilen).
 
Njemački kemičar W.Walter Julius Reppe pronašao je nove metode preradbe acetilenaetina u važne međuproizvode organske sinteze (Reppeova acetilenska kemija).
Kataliziranom reakcijom etina i vode, uz pomoć katalizatora kao što je [[živin(II) sulfat]], nastaje [[acetaldehid]] (etanal) koji se može oksidirati u [[Octena kiselina|octenu kiselinu]] (etanoatnu kiselinu) ili reducirati u [[etanol]].<br />
Adicijom [[klorovodik]]a acetilen daje [[vinil-klorid]], adicijom octene kiseline [[vinil-acetat]], a adicijom klora [[tetrakloretan]].
 
Njemački kemičar W. Reppe pronašao je nove metode preradbe acetilena u važne međuproizvode organske sinteze (Reppeova acetilenska kemija).
 
==Dobivanje==
==Uporaba==
 
Zbog svijetlog plamena, bio je korišten za osvjetljenje (tzv. ''karbidne lampe /svjetiljke/''). Mnogo se troši za rasvjetu svjetionika.
 
U kemijskoj tehnici acetilen je osnovna tvar za proizvodnju velikoga broja važnih kemijskih proizvoda (npr. za pripravu acetilida).
 
Svi su spojevi (koji su gore opisani), a i mnogi drugi koji se iz acetilena mogu dobiti, ishodišne tvari za proizvodnju boja, lijekova, otapala, polimernih materijala, umjetnih kaučuka, itd..
 
U kemijskoj tehnici acetilenetin je osnovna tvar za proizvodnju velikogavelikog broja važnih kemijskih proizvoda: (npr.boja, zalijekova, otapala, polimernih materijala, umjetnih pripravukaučuka, acetilida)itd.
Nekada se ovaj plin u smjesi s kisikom koristio u medicini za narkozu, no napušten je jer nakon buđenja ostavlja mučninu i glavobolju.
 
Kratko se koristio u smjesi s kisikom koristio za narkozu, no praksa je napuštena zbog izuzetne eksplozivnosti smjese, te loših postanestetskih svojstava (mučnina i glavobolja).
* [[Vrelište]]: -83.6&nbsp;°C (189.6 K),
* [[gustoća]]: 1.171&nbsp;kg/m<sup>3</sup> pri 0&nbsp;°C i 101,325 Pa.
 
==Izvori==
112

uređivanja