Usora (upravna jedinica): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Ceha (razgovor | doprinosi)
uklanjanje izmjene 5712570 suradnika Mhare (razgovor)
Oznaka: uklanjanje uklonjeno uređivanje mobilni uređaj m.wiki napredni alati
uklanjanje izmjene 5712728 suradnika Ceha (razgovor) ignoriranje argumenata na SZR, uporno vraćanje izmišljenih pojmova
Oznake: uklanjanje uklonjeno uređivanje
Redak 1:
[[File:Hungary 13th cent.png|right|thumb|400px|Hrvatsko-ugarska država i njene banovine.]]
[[File:State_of_croatia-hungary.png|right|thumb|400px|Usora unutar Hrvatskog kraljevstva, u Hrvatsko-ugarskoj državi.]]
[[Datoteka:Soli_and_creation_of_Usora.png|mini|400px|Nastanak vojvodine Usore]]
 
'''Kneževina Usora''', '''Banovina Usora''' (mađ. ozorai bánság),<ref name=katlex>{{cite web|url=http://lexikon.katolikus.hu/O/ozorai%20b%C3%A1ns%C3%A1g.html|title=ozorai bánság|trans_title=Banovina Usora|publisher=Magyar Katolikus Lexikon (Mađarski katolički leksikon)|accessdate=26. studenoga 2016.|language=mađarski}}</ref> '''Vojvodstvo Usora''' je bila samostalna upravna jedinica u kraljevini Hrvatskoj. Sadržavala je i [[Banovina Soli|banovinu Soli]] koja se rasprostirala u okolini današnje Tuzle. <ref name="Studenci-Mršići">[http://mrsici.blog.siol.net/povijest/ Studenci – Mršići » Povijest] Od Banovine Usore do turske okupacije (pristupljeno 26. studenoga 2016.)</ref>
 
Ime je dobila po rijeci, oko koje je nastala reigija [[Usora (regija)|Usora]] na donjem toku rijeke Bosne i njezine pritoke Usore prvi put se spominje 1225.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63423|title=Usora {{!}} Hrvatska enciklopedija|author=|date=|work=www.enciklopedija.hr|language=|publisher=|accessdate=2020-12-26|quote=Usora, srednjovjekovno bosansko područje (oblast) i županija u sjevernoj Bosni, na donjem toku rijeke Bosne i njezine pritoke Usore. Iako je to područje već oko 1204. ušlo u sastav Bosne, u dokumentima se prvi put spominje 1225.}}</ref>
Ime je dobila po rijeci, oko koje je nastala reigija [[Usora (regija)|Usora]]. U to se doba Banovina Usora prostirala prostorima današnjih općina Tešanj, Teslić, Doboj, Derventa, Odžak, Modriča, Orašje i Brčko, odnosno, dijelom [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]] i današnji prostor Usorske doline od Doboja do Teslića. Veliki gradovi u vrijeme Usorske Banovine bili su [[Doboj]], [[Dobor]], [[Tešanj]] i [[Srebrenik]]. <ref name="Studenci-Mršići"/>
 
Ime je dobila po rijeci, oko koje je nastala reigija [[Usora (regija)|Usora]]. U to se doba Banovina Usora prostirala prostorima današnjih općina Tešanj, Teslić, Doboj, Derventa, Odžak, Modriča, Orašje i Brčko, odnosno, dijelom [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]] i današnji prostor Usorske doline od Doboja do Teslića. Veliki gradovi u vrijeme Usorske Banovine bili su [[Doboj]], [[Dobor]], [[Tešanj]] i [[Srebrenik]]. <ref name="Studenci-Mršići" />
 
Godine [[1263.]] Bela IV. sjedinio je [[Banovina Usora|Usoru]] i Soli s [[Mačva|Mačvom]] u posebnu vojvodinu.<ref name="KONS">{{bos oznaka}} [http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3325 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika] Odluka o proglašenju povijesnog područja nekropole sa stećcima u Starim kućama, Donje Breške, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, 26. listopada 2010. (pristupljeno 22. studenoga 2016.)</ref>
Line 11 ⟶ 12:
Župa Usora prvo je obuhvaćala sjeverni dio današnje Bosne do Save, pa predio Soli i Usore (od Doboja do Drine). Pored njih su na prostoru sjeveroistočne Bosne postojale župe Osat, Gradačac, Koraj i Birač. Vremenom su Soli i Usora spojene u jednu župu, vojvodinu [[Usora i Soli|Usore i Soli]], u kojoj je Usora imala dominaciju, pa se zna spominjati i kao "[[Usora i Soli|Usora sa Solima]]".
 
Jedini poznati vladar bio je ban Stjepan, za kojeg se smatra da je bio sin bana [[Kulin (ban)|Kulina]]. Njegov sin Sibislav (Sebislav) bio je usorski knez. [[Banovina Soli|Oblast Soli]] bila je pod vlašću bana Stjepana, kojeg je podupirao [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|hrvatsko-ugarski kralj]]. 1225. godine hrvatsko-ugarski kralj [[Andrija II.|Andrija II]]. ustupio je župe Usoru i Soli kaločkom nadbiskupu Ugolinu. Dok je bosanski ban u [[Vrhbosna|Vrhbosni]] bio [[Matej Ninoslav]], pojavile su se optužbe za postojanje [[Crkva bosanska|lokalne katoličke hereze]].
 
Hrvatsko-Ugarska nastojala je iskorijeniti praznovjerje i krivovjerje na svome teritoriju te su 1237. krenuli pohodi na južnu vrhbosanskubosansku banovinu. Premda ograničena uspjeha, ugarski kralj Bela odredio je uzimanje desetine iz Usore i Soli i Donjih kraja. Poslije smrti bana Mateja Ninoslava, kralj je razdijelio njegov posjed na više područja. [[Prijezda I. Kotromanić|Ban Prijezda]] (1254.-1287.), osnivač [[Kotromanići|Kotromanića]] ostao je na vlasti [[Vrhbosna|Vrhosni]]u Bosni. Odlukom kralja [[Bela IV.|Bele]] [[Usora i Soli|Usora (sa Solima)]] ušle su u sastav usorsko-mačvanske banovine i povjerene na upravu njegovom zetu Rastislavu Mihajloviću. Naslijedila ga je na mjestu upravitelja njegova supruga Ana, od 1264. spominjana u vrelima kao usorsko-[[Mačvanska banovina|mačvanska]] vojvotkinja. 1271. ju je naslijedio sin Bela.
 
Od 1272. usorsko-mačvanska banovina se raspala na manje banovine i ban [[Usora i Soli|Usore (sa Solima)]] je postao ugarski plemić [[Henrik Gisingovac]]. Od 1273. godine banovi su ovih područja bili Jan pa Jernej. Još iste godine opet se obnavlja usorsko-mačvanska banovina čiji je poglavar ban Egidije. Ne zna se pouzdano što je bilo u području [[Usora i Soli|Usore (sa Solima)]] od 1274. do 1279. godine. 1279. godine na čelu je te banovine severinski ban Ugrin. Godine 1280. obnovljeno je usorsko-mačvansko vojvodstvo nad kojim upravlja Ugrinova mati Elizabeta. Elizabeta se najviše bavila učvršćivanjem katoličanstva u ovim krajevima, jer je u [[Usora i Soli|Usori (sa Solima)]] bilo dosta praznovjerja i krivovjerja.
 
Od 1284. godine ova područja su dana na upravu [[Dragutin Nemanjić|Dragutinu]], koji se odrekao kraljevskog prijestolja u Srbiji. [[Šubići]] su vladali od 1302. do 1322. godine cijelom [[Vrhbosna|Vrhbosnom]]Bosnom i [[Dolnji kraji|Donjim Krajima]]. 1322. godine u povelji u Milama kod [[Jajce|Jajca]] piše da je [[Stjepan II. Kotromanić]] vladar i Soli i Usore i prvi put se Soli spominju u naslovu vrhbosanskogbosanskog vladara, kao i da je [[Soli (Bosna)|župa Soli]] imala svog posebnog župana, župana Budoša. Sve do 1325. [[Usora i Soli|Usora (sa Solima)]] je bila odvojena od [[Vrhbosna|vrhbosanskih]]bosanskih oblasti.
 
Za vrijeme [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I.]] [[Usora i Soli|Usora (sa Solima)]] je naizmjence pod njegovom i kraljevom ugarskom vlašću, obično povezana s [[Požeška županija|Požeškom]] i [[Vukovska županija|Vukovskom županijom]]. Za vladavine [[Dabiša Kotromanić|Dabiše]] bile su pod vlašću [[Kotromanići|istočnohrvatskogbosanskog kralja]] u Bosni. Za kralja [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]] bile su u sastavu istočnohrvatske[[Bosanska državeBanovina|Bosanske Banovine]] ali bez posebna značaja. Za [[Tvrtko II. Kotromanić|Tvrtka II. Tvrtkovića]] bila je njegova pobuna protiv svoga suverena, kralja Hrvatsko-Ugarske, koji je zauzeo [[Srebrenik (tvrđava, Srebrenik)|Srebrenik]] u [[Usora i Soli|Usori]]. Zatražio je pomoć napuljskog kralja [[Ladislav Napuljski|Ladislava]] koji mu je priznao vlast nad Usorom.
 
1408. godine hrvatsko-ugarski kralj [[Žigmund Luksemburški|Žigmund]] pošao je u novi pohod na VrhbosnuBosnu i porazio Tvrtka II. Usoru je dao Ivanu Gari, a [[Soli]] mačvanskom banu Ivanu Moroviću. U tom je razdoblju [[Osmansko Carstvo|osmanska]] vojska je uz pomoć velikaša [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića]] zaratila protiv Ugarske te prvi put kročila na područje [[Usora i Soli|Usore (sa Solima)]]. Sljedeći vrhbosanskibosanski vladari pokušavali su ih istjerati, a Osmanlije se učvrstiti na tlu Bosne. 1426. su Osmanlije upale u Bosnu sa snagama od oko četiri tisuće vojnika i opustošili [[Usora i Soli|Usoru sa Solima]], te osvojili grad [[Srebrenik (tvrđava, Srebrenik)|Srebrenik]]. 1444. godine hrvatski ban i kralj [[Stjepan Tomaš Kotromanić|Stjepan Tomaš]] uspio je osloboditi grad Srebrenik i istok Usore od Osmanlija, a u savezu s [[Dubrovačka Republika|Dubrovčanima]] protiv hercega [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana]] u naslovu si spominje kraljem "Usori, Soli i Podrinju". Posljednji hrvatskibosanski kralj u Bosni [[Stjepan Tomašević Kotromanić|Stjepan Tomašević]] (1461-
1463.) formalno nosi isti naslov. Godine 1463. godine osmanske snage pošle su u novi pohod osvajanja [[Vrhbosna|Vrhbosne]]Bosne. Prvi je udar bio preko [[Usora i Soli|Usore (sa Solima)]], a cijela je država pala za nekoliko tjedana. <ref>(boš.) [http://muzejibtuzla.podkonac.org/wp-content/uploads/sites/7/2014/10/Srednjovjekovne-z%CC%8Cupe-na-podruc%CC%8Cju-sjeveroistoc%CC%8Cne-Bosne-2008..pdf Muzej Istočne Bosne Tuzla] ''Srednjovjekovne župe na području sjeveroistočne Bosne'', listopada 2014. (pristupljeno 24. studenoga 2018.)</ref>
 
Još nisu nađeni povijesni izvori koji bi nam kazali kad se Usora počela izdvajati kao posebna upravna župa. Zna se samo za promjene statusa. Početkom 13. stoljeća oblikovala se kao posebno područje. U vrelima je od [[1236.]] godine kneževina ([[Sibislav]], [[Sebislav]], unuk Kulina bana). Papa Grgur IX. u pismu od 8. kolovoza 1236. uzeo pod svoju posebnu zaštitu Sebislava, sina pok. Stjepana, bana vrhbosanskogabosanskoga, i unuka bana Kulina. Tu ga ističe kao "ljiljana među trnjem", čime je istakao problem širenja hereze među plemstvom u Usori. 1272. godine Usora je banovina ([[Henrik II. Gisingovac|Henrik Gisingovac]]). Od 1326. godine Usora je vojvodstvo. Vojvode su rod [[Biloševići|Biloševića]] čija vojvodska čast je od 1399. godine prešla na rod [[Zlatonosovići|Zlatonosovića]]. Posljedni je vojvoda bio [[Tvrtko Stančić]], kad je pala Usora kao dio države Bosne pod osmansku vlast.<ref>[https://blog.dnevnik.hr/usora/2005/09/1615163818/povijest-usore.html Općina Usora] ''Povijest Usore'', rujna 2015. (pristupljeno 22. studenoga 2018.)</ref>
 
Usora je politički identitet izgubila osmanskim osvajanjima. Ključna je godina 1536. kad turska vojska na čelu s [[Gazi Husrev-beg]]om zauzima u Usori utvrđenja Dobor i Brod. <ref name="Studenci-Mršići" />
Za cijelo vrijeme istočnohrvatske države u Bosni, za svih njezinih banova i kraljeva, Usora, još više nego s njom združene Soli pojavljuju se samo kao ugarsko-hrvatske oblasti ili kao vrhbosanske, no ni jedan dokument nikad se ne pojavljuju kao srpske niti da su nekada pripadale Srbiji. Hrvatsko-ugarski vladari više puta su oduzimali Usoru i Soli Bosni, jer su ih uvijek smatrali kao posebne, kao dio Slavonije <ref name="Studenci-Mršići" />
 
Usora je politički identitet izgubila osmanskim osvajanjima. Ključna je godina 1536. kad turska vojska na čelu s [[Gazi Husrev-beg]]om zauzima u Usori utvrđenja Dobor i Brod. <ref name="Studenci-Mršići"/>