Usora (upravna jedinica): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Oznaka: uklanjanje uklonjeno uređivanje mobilni uređaj m.wiki napredni alati |
uklanjanje izmjene 5712728 suradnika Ceha (razgovor) ignoriranje argumenata na SZR, uporno vraćanje izmišljenih pojmova Oznake: uklanjanje uklonjeno uređivanje |
||
Redak 1:
[[File:Hungary 13th cent.png|right|thumb|400px|Hrvatsko-ugarska država i njene banovine.]]
[[Datoteka:Soli_and_creation_of_Usora.png|mini|400px|Nastanak vojvodine Usore]]
'''Kneževina Usora''', '''Banovina Usora''' (mađ. ozorai bánság),<ref name=katlex>{{cite web|url=http://lexikon.katolikus.hu/O/ozorai%20b%C3%A1ns%C3%A1g.html|title=ozorai bánság|trans_title=Banovina Usora|publisher=Magyar Katolikus Lexikon (Mađarski katolički leksikon)|accessdate=26. studenoga 2016.|language=mađarski}}</ref> '''Vojvodstvo Usora''' je bila samostalna upravna jedinica
Ime je dobila po rijeci, oko koje je nastala reigija [[Usora (regija)|Usora]] na donjem toku rijeke Bosne i njezine pritoke Usore prvi put se spominje 1225.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63423|title=Usora {{!}} Hrvatska enciklopedija|author=|date=|work=www.enciklopedija.hr|language=|publisher=|accessdate=2020-12-26|quote=Usora, srednjovjekovno bosansko područje (oblast) i županija u sjevernoj Bosni, na donjem toku rijeke Bosne i njezine pritoke Usore. Iako je to područje već oko 1204. ušlo u sastav Bosne, u dokumentima se prvi put spominje 1225.}}</ref>
Ime je dobila po rijeci, oko koje je nastala reigija [[Usora (regija)|Usora]]. U to se doba Banovina Usora prostirala prostorima današnjih općina Tešanj, Teslić, Doboj, Derventa, Odžak, Modriča, Orašje i Brčko, odnosno, dijelom [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]] i današnji prostor Usorske doline od Doboja do Teslića. Veliki gradovi u vrijeme Usorske Banovine bili su [[Doboj]], [[Dobor]], [[Tešanj]] i [[Srebrenik]]. <ref name="Studenci-Mršići"/>▼
▲
Godine [[1263.]] Bela IV. sjedinio je [[Banovina Usora|Usoru]] i Soli s [[Mačva|Mačvom]] u posebnu vojvodinu.<ref name="KONS">{{bos oznaka}} [http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3325 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika] Odluka o proglašenju povijesnog područja nekropole sa stećcima u Starim kućama, Donje Breške, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, 26. listopada 2010. (pristupljeno 22. studenoga 2016.)</ref>
Line 11 ⟶ 12:
Župa Usora prvo je obuhvaćala sjeverni dio današnje Bosne do Save, pa predio Soli i Usore (od Doboja do Drine). Pored njih su na prostoru sjeveroistočne Bosne postojale župe Osat, Gradačac, Koraj i Birač. Vremenom su Soli i Usora spojene u jednu župu, vojvodinu [[Usora i Soli|Usore i Soli]], u kojoj je Usora imala dominaciju, pa se zna spominjati i kao "[[Usora i Soli|Usora sa Solima]]".
Jedini poznati vladar bio je ban Stjepan, za kojeg se smatra da je bio sin bana [[Kulin (ban)|Kulina]]. Njegov sin Sibislav (Sebislav) bio je usorski knez. [[Banovina Soli|Oblast Soli]] bila je pod vlašću bana Stjepana, kojeg je podupirao [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|hrvatsko-ugarski kralj]]. 1225. godine hrvatsko-ugarski kralj [[Andrija II.|Andrija II]]. ustupio je župe Usoru i Soli kaločkom nadbiskupu Ugolinu. Dok je bosanski ban
Hrvatsko-Ugarska nastojala je iskorijeniti praznovjerje i krivovjerje na svome teritoriju te su 1237. krenuli pohodi na južnu
Od 1272. usorsko-mačvanska banovina se raspala na manje banovine i ban [[Usora i Soli|Usore (sa Solima)]] je postao ugarski plemić [[Henrik Gisingovac]]. Od 1273. godine banovi su ovih područja bili Jan pa Jernej. Još iste godine opet se obnavlja usorsko-mačvanska banovina čiji je poglavar ban Egidije. Ne zna se pouzdano što je bilo u području [[Usora i Soli|Usore (sa Solima)]] od 1274. do 1279. godine. 1279. godine na čelu je te banovine severinski ban Ugrin. Godine 1280. obnovljeno je usorsko-mačvansko vojvodstvo nad kojim upravlja Ugrinova mati Elizabeta. Elizabeta se najviše bavila učvršćivanjem katoličanstva u ovim krajevima, jer je u [[Usora i Soli|Usori (sa Solima)]] bilo dosta praznovjerja i krivovjerja.
Od 1284. godine ova područja su dana na upravu [[Dragutin Nemanjić|Dragutinu]], koji se odrekao kraljevskog prijestolja u Srbiji. [[Šubići]] su vladali od 1302. do 1322. godine cijelom
Za vrijeme [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I.]] [[Usora i Soli|Usora (sa Solima)]] je naizmjence pod njegovom i kraljevom ugarskom vlašću, obično povezana s [[Požeška županija|Požeškom]] i [[Vukovska županija|Vukovskom županijom]]. Za vladavine [[Dabiša Kotromanić|Dabiše]] bile su pod vlašću
1408. godine hrvatsko-ugarski kralj [[Žigmund Luksemburški|Žigmund]] pošao je u novi pohod na
1463.) formalno nosi isti naslov. Godine 1463.
Još nisu nađeni povijesni izvori koji bi nam kazali kad se Usora počela izdvajati kao posebna upravna župa. Zna se samo za promjene statusa. Početkom 13. stoljeća oblikovala se kao posebno područje. U vrelima je od [[1236.]] godine kneževina ([[Sibislav]], [[Sebislav]], unuk Kulina bana). Papa Grgur IX. u pismu od 8. kolovoza 1236. uzeo pod svoju posebnu zaštitu Sebislava, sina pok. Stjepana, bana
Usora je politički identitet izgubila osmanskim osvajanjima. Ključna je godina 1536. kad turska vojska na čelu s [[Gazi Husrev-beg]]om zauzima u Usori utvrđenja Dobor i Brod. <ref name="Studenci-Mršići" />▼
▲Usora je politički identitet izgubila osmanskim osvajanjima. Ključna je godina 1536. kad turska vojska na čelu s [[Gazi Husrev-beg]]om zauzima u Usori utvrđenja Dobor i Brod. <ref name="Studenci-Mršići"/>
|