Građanska i politička prava: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
dodani izvori |
||
Redak 5:
Politička prava jamče pravo na sudjelovanje u [[Civilno društvo|civilnom društvu]] i [[Politika|politici]], uključujući [[Sloboda udruživanja|slobodu udruživanja]], pravo na okupljanje, pravo na [[Peticija|peticiju]], pravo na samoobranu i [[pravo glasa]]. Politička prava uključuju i [[pravednost]] u provođenju [[Zakon|zakona]], te prava [[Optuženik|optuženika]], uključujući pravo na pravično i pravodobno [[Sud|suđenje]]; pravo na obnovu procesa ili pravni lijek.
Građanska i politička prava čine izvorni i glavni dio međunarodno priznatih [[Ljudska prava|ljudskih prava]]. Teorija [[Tri generacije ljudskih prava|triju generacija ljudskih prava]] češkog pravnika [[Karel Vasak|Karela Vasaka]]<ref>Karel Vasak. ''"Human Rights: A Thirty-Year Struggle: the Sustained Efforts to give Force of law to the Universal Declaration of Human Rights", UNESCO Courier 30:11, Paris: United Nations Educational, Scientific, and Cultural Organization, November 1977.''</ref> razmatra ovu skupinu prava kao "prava prve generacije". Nazivaju se još i "plavim" pravima. Teorija negativnih i pozitivnih prava smatra ih negativnim pravima jer služe zaštiti pojedinca od prevelikog upliva države.
=== Povijest ===
Izraz [[Građanska prava|"građanska prava"]] prijevod je latinskog ''jus civis'' (prava građanina). Rimski građani mogli su biti ili slobodni (''libertas'') ili robovi (''servitus''), ali svi su imali zakonska prava.<ref>{{Citiranje knjige|title=Analysis of M. Ortolan's Institutes of Justinian, Including the History and Generalization of Roman Law|first=Thomas Lambert|last=Mears|date=2008|url=https://books.google.com/books?id=vHXM68JeH_4C|language=en|publisher=The Lawbook Exchange, Ltd.|isbn=978-1-58477-757-1}}</ref> Nakon [[Milanski edikt|Milanskog edikta]] 313. godine, ta su prava uključivala i slobodu vjeroispovijesti. Međutim, [[Solunski edikt]] iz 380. godine zahtijevao je od svih podanika [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]] da ispovijedaju katoličko kršćanstvo<ref>Fahlbusch, Erwin and Geoffrey William Bromiley, ''The encyclopedia of Christianity'', Volume 4, p. 703.</ref>. Rimska pravna doktrina bila je izgubljena tijekom srednjeg vijeka, ali tvrdnje o univerzalnim pravima i dalje su se mogle iznositi na temelju kršćanske doktrine. Prema vođama [[Kettova pobune|Kettove pobune]] 1549. "svi robovi mogu biti slobodni, jer je Bog oslobodio sve ljude prolivši svoju dragocjenu krv za njih."<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.nationalarchives.gov.uk/humanrights/|title=Human Rights|date=|work=nationalarchives.gov.uk|language=|publisher=The National Archives|accessdate=2021-01-13}}</ref>
U punom smislu građanska i politička prava definirana su tijekom 17. i 18. stoljeća u razdoblju [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]]. Političke teorije povezane s [[Engleska revolucija|engleskom]], [[Američka revolucija|američkom]] i [[Francuska revolucija|francuskom]] revolucijom kodificirane su u [[Engleska Povelja o pravima|engleskoj Povelji o pravima]] 1689. te potpunije u francuskoj [[Deklaracija o pravima čovjeka i građanina|Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina]] 1789. i [[Povelja o pravima|američkoj Povelji o pravima]] iz 1791. godine.
Građanska i politička prava su zadobila status međunarodnog prava člancima 3. do 21. [[Opća deklaracija o ljudskim pravima|Opće deklaracije o ljudskim pravima]]<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.ohchr.org/EN/UDHR/Pages/Language.aspx?LangID=src2|title=Opća deklaracija o ljudskim pravima, službeni hrvatski prijevod|author=|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=15. siječnja 2021.}}</ref> iz 1948. a kasnije u [[Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima|Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima]] iz 1966. godine. U Europi su ugrađena u [[Europska konvencija o ljudskim pravima|Europsku konvenciju o ljudskim pravima]] 1953. godine.
=== Zaštita prava ===
[[T. H. Marshall]] primjećuje da su građanska prava među prvima bila priznata i kodificirana, potom su priznata politička, a nešto kasnije i socijalna prava. U mnogim su zemljama građanska prava zajamčena [[Ustav|Ustavom]] i popisana Poveljom o pravima ili sličnim dokumentom. Građanska i politička prava ne trebaju nužno biti kodificirana da bi se zaštitila. Međutim, većina demokracija u svijetu ima formalna pisana jamstva građanskih i političkih prava. Građanska prava smatraju se prirodnim pravima. [[Thomas Jefferson]] u svom ''Sažetom pogledu na prava Britanske Amerike'' napisao je da "slobodni ljudi [polažu pravo] na svoja prava jer to proizlazi iz zakona prirode, a nije poklon Vrhovnog suda."<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.wdl.org/en/item/117/|title=A Summary View of the Rights of British America: Set Forth in Some Resolutions Intended for the Inspection of the Present Delegates of the People of Virginia, Now in Convention / by a Native, and Member of the House of Burgesses|author=Thomas Jefferson|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=15. siječnja 2021.}}</ref>
Pitanje na koga se primjenjuju građanska i politička prava predmet je polemike. Iako u mnogim zemljama državljani imaju veću zaštitu od kršenja njihovih prava od nedržavljana, građanska i politička prava općenito se smatraju univerzalnim pravima koja vrijede za sve osobe.
Redak 25:
Građanska prava jamče svima jednaku zakonsku zaštitu. Kada građanska i politička prava nisu zajamčena svima kao dio jedinstvene zakonske zaštite ili kad takva jamstva postoje na papiru, ali se u praksi ne poštuju, može doći do građanskog otpora, upotrebe pravnih postupaka, pa čak i socijalnih nemira.
Diljem svijeta se u razdoblju od 1950. do 1980. pojavio niz značajnih političkih pokreta za jednakost pred zakonom<ref>Adam Roberts and Timothy Garton Ash (eds.), ''Civil Resistance and Power Politics: The Experience of Non-violent Action from Gandhi to the Present'', Oxford University Press, 2009.</ref>. Ti su pokreti imali [[Pravo|pravni]] i [[Ustav|ustavni]] aspekt i rezultirali su donošenjem velikog broja [[Zakon|zakona]] na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Imali su i [[Aktivist za ljudska prava|aktivističku]] stranu, posebno u situacijama kada su kršenja prava bila široko rasprostranjena. Neki od najznačajnijih pokreta s proklamiranim ciljem osiguranja poštivanja građanskih i političkih prava su:
* [[pokret za građanska prava u SAD-u]], gdje su kršena prava crnaca;
|