Razlika između inačica stranice »Trnava (Slovačka)«

| vlast_bilješke =

| titula_vođe = [[Gradonačelnik]]

| stranka_vođe =

| titula_vođe1 =

 

| površina_bilješke =

| površina_kopna =

| površina_vode =

| prazno6_info =

 

 

| slika_karta =

}}

 

 

Grad je od [[1978]]. sjedište [[nadbiskupija|nadbiskupije]]. Zbog svoje bogate katoličke baštine naziva ga se "slovačkim Rimom".<ref> IKA/Laudato/N. B.: [http://www.laudato.hr/Novosti/Kultura/O-Milosr%C4%91u-na-esperantu.aspx O Milosrđu na esperantu], laudato.hr, 26. srpnja 2016. Pristupljeno 26. srpnja 2016. </ref>

U 15. st. u grad su stigli [[husiti]]. 1492. grad je potpao pod [[Mađarska|Mađarsku]]. Poslije su ga [[slovačke zemlje pod osmanskom vlašću|osvojili]] [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlije]]. Grad je potpao pod [[Ostrogon|Ostrogonsku nadbiskupiju]] i izgrađene su crkve [[Sv. Ivan Krstitelj|Sv. Ivana Krstitelja]] i [[Sv. Nikola|Sv. Nikole]]. U 16. i 17. st. grad je bio središte [[Protureformacija|protureformacije]] u [[Mađarska|Mađarskoj]]. 1561. je biskup u grad pozvao [[Isusovci|isusovce]]. U crkvi svetog Nikole sahranjen je primas Ugarske, Šibenčanin [[Antun Vrančić]]. U 17. st. u gradu su živjeli pobunjenici protiv [[Habsburgovci|Habsburgovaca]] [[Stjepan Bocskay]], [[Gabrijel Bethlen]], [[Juraj I. Rákóczi]] i [[Mirko Thököly]].

 

 

1870. u gradu je provođena [[mađarizacija]], ali neuspješno. Krajem 19. i početkom 20. st. izgrađene su nove gradske zidine. Nakon osnivanja [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] 1918. grad je bio jedan od najrazvijenijih u Slovačkoj. U gradu su se izgradile mnoge tvornice. Za vrijeme Drugog svjetskog rata u grad su došli mnogi [[Židovi]]. 1997. Trnava je postala nadbiskupija. 1996. je postalo glavni grad [[Trnavský kraj|Trnavskog kraja]]

 

'''Nacionalnost''' (popis 2001.):

 

==Poznate osobe==

 

==Vanjske poveznice==

 

===Ostali projekti===