Autizam: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja Oznake: uklonjeno uređivanje mobilni uređaj m.wiki |
m uklonjena promjena suradnika 31.147.111.1 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Mark7747 Oznake: brzo uklanjanje SWViewer [1.4] |
||
Redak 1:
{{izdvojeni članak|rujan 2008.}}
{{Infokvir bolest
| kod-1 = F84.0
| naziv-1 = Dječji autizam, Autizam
}}
[[Datoteka:Autism-stacking-cans.jpg|mini|250px|desno|Opsesivno slaganje predmeta može ukazivati na autizam.]]
'''Autizam''' je biološki [[Neurorazvojni poremećaji|razvojni poremećaj mozga]]. Zbog prirode nastanka i manifestacije, autizam je vrlo složeni poremećaj. Glavne karakteristike autizma su slaba ili nikakva socijalna [[interakcija]] i [[komunikacija]], ograničeni i ponavljajući [[obrasci]] ponašanja. Po tim karakteristikama autizam se razlikuje od ostalih poremećaja iz grupe [[Spektar autizma|poremećaja autističnog spektra]] (engl. ASD)<ref name=ICD-10-F84.0/>
[[Nasljeđivanje|Nasljednost]] autizma je velika; [[Nasljednost autizma|genetika poremećaja]] je složena i zasada se još ne zna koji geni su općenito odgovorni.<ref name=Freitag/> U rijetkim slučajevima, autizam se povezuje s [[Teratologija|činiocima]] koji uzrokuju defekte pri rođenju.<ref name=Arndt/> Postoje i drugi predloženi [[Uzroci autizma|uzroci]] prema kojima autizam uzrokuju cjepiva korištena u dječjoj dobi, takve su pak hipoteze [[Kontroverze u autizmu|kontroverzne]] i nemaju podršku kod uvjerljivih znanstvenih dokaza.<ref name=Rutter/>
Nedavna istraživanja pokazuju rasprostranjenost od jedan do dva slučaja na 1000 ljudi za autizam, i otprilike 6 na 1000 za spektar autizma (SA); s prosjekom SA od 4.3:1 za populaciju muškaraca. Broj registriranih ljudi s autizmom drastično se povećao od [[1980-ih]], to je i dijelom zbog unaprijeđenog postupka dijagnoze autizma, stoga se još tek nagađa je li postotak autista zaista narastao.<ref name=Newschaffer/>
Autizam utječe na mnoge dijelove [[mozak|mozga]], ali kako dolazi do toga nije sasvim razjašnjeno. Roditelji su obično ti koji uoče prve znakove i to u prvoj ili drugoj (do treća) godini djetetova života. Rano otkrivanje autizma može pomoći djetetu da stekne određene socijalne vještine i samostalnost; iako je nekoliko terapija zasnovano na znanstvenim istraživanjima, zasada nema lijeka za autizam.<ref name=CCD/> Kod težih oblika autizma, samostalan život je malo vjerojatan, ali kod blažih oblika moguće je živjeti samostalno.<ref name=Howlin/> Danas je razvijena i tzv. autistična [[Sociološke i kulturološke značajke autizma|kultura]], gdje neki od njih traže lijek, dok drugi vjeruju kako je autizam samo stanje (drugi način postojanja u smislu življenja), a ne poremećaj.<ref name=Rajendran/>
[[UN|Ujedinjeni narodi]] su [[2. travnja]] proglasili Svjetskim danom autizma.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.kintera.org/atf/cf/%7B2DB64348-B833-4322-837C-8DD9E6DF15EE%7D/UNResolution_English.pdf |accessdate=7. travnja 2008. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111109013542/http://www.kintera.org/atf/cf/%7B2DB64348-B833-4322-837C-8DD9E6DF15EE%7D/UNResolution_English.pdf |archivedate=9. studenoga 2011. }}</ref><ref>http://www.un.org/News/Press/docs/2007/gashc3899.doc.htm</ref>
== Klasifikacija ==
| |||