13. SS oružana gorska divizija "Handschar": razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
bolje
Po izvoru.
Redak 48:
}}
 
'''13. oružana gorska divizija SS-a „Handschar”''' ili '''''13. Waffen-Gebirgs-Division der SS „Handschar“''''' (skraćeno '''Handžar divizija''', također i '''hrvatska br. 1''') je bila vojna jedinica u sastavu [[Waffen SS]]-a tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Bila je sastavljena od [[Hrvati|Hrvata]] muslimana i katolika<ref name="Buntovnici">Mirko D. Grmek, Louise L. Lambrichs, ''Buntovnici iz Villefranchea: pobuna jednog bataljona u njemačkim SS-trupama u septembru 1943.'', prijevod Nermina Štraus, Armis Print, Sarajevo, 2005., {{ISBN|9958-9312-3-0}}, fusnota 5 na str. 471.:{{citat2|Pripadnici dvije konfesionalne grupe, u istom bataljonu, nisu se razlikovali ni na planu nacionalnog identiteta, ni oko drugih pitanja, već samo po konfesiji. Čak šta više, sva istraživanja u Villefrancheu pokazuju da su direktni svjedoci događanja gledali i jedne i druge kao prijatelje u nevolji, koji pripadaju istoj skupini, Hrvatima. [...] Solidarnost bataljona, bez obzira na vjerske razlike, se posebno očituje u činjenici da su urotu, koja je dovela do pobune 17. septembra 1943. zajednički pripremili Hrvati pripadnici muslimanske tradicije (poručnik Ferid Džanić iz Bihaća, Luftija Dizdarević iz Sarajeva) i katoličke tradicije (potporučnik Eduard Matutinović iz Vinkovaca i Nikola Vukelić iz Malog Žitnika, kod Gospića, možda i Božo Jelenek iz Kutine) i da je djelovanje ove grupe, vjerski izmiješane, naišlo na povoljan odjek u samoj jedinici (Heger, "Un aspect méconnu de la presénce croate en France au XX<sup>e</sup>", 1995. str. 246-247).}}</ref> [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], te pretežno [[Folksdojčeri|volksdeutschera]], te [[Kosovo|kosovskih]] [[Albanci|Albanaca]].
 
</ref> [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], te pretežno [[Folksdojčeri|volksdeutschera]], te [[Kosovo|kosovskih]] [[Albanci|Albanaca]].
 
Nastala je nakon pokolja koje su počinili [[četnici]] u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] nad muslimanima, nakon čega su muslimani od njemačkih vlasti tražili oružje ili zaštitu, formirajući milicije kako bi se zaštitili od četničkih napada, što je kasnije preraslo u vojnu postrojbu. Osnovna namjena jedinice je prvobitno trebala biti zaštita domova i obitelji, ali taj dogovor nije ispoštovan.