Inačica od 7. listopada 2016. u 16:17 uredi 77.46.166.142 (razgovor) Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 16. siječnja 2021. u 19:29 uredi ukloni ovu izmjenu Man Usk (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 43.160 edits dop. i sređ. Novija izmjena →
Redak 1: Prof. dr. '''Zoran Maksimović''' ([[Beograd]], [[18. ožujka]] [[1923]]. - Beograd, [[16. travnja]] [[2016]].), srpski [[geologija\|geolog]] i akademik [[SANU]].<ref>[https://www.sanu.ac.rs/clan/maksimovic-zoran/ ЗОРАН МАКСИМОВИЋ], sanu.ac.rs, pruzeto 16. siječnja 2021.</ref> == Životopis == [[Realna gimnazija\|Realnu gimnaziju]] s [[velika matura\|velikom]] maturom završio je u [[Čačak\|Čačku]] 1941. godine. Diplomirao je [[mineralogija\|mineraloško]]-[[petrografija\|petrografsku]] grupu [[PMF]] u Beogradu 1950, a rujna iste godine izabran je za asistenta [[geologija\|Geološkog]] instituta [[SAN]]. Kao stipendist Britanskog savjeta bio je na specijalizaciji u [[Sveučilište Cambridge\|Cambridge]]u (1954-1956). Doktorirao je 1957. na PMF u Beogradu s tezom ''"Geohemija raspadanja ultrabazičnih stena u Srbiji"''. Iste godine izabran je za [[docent\|docenta]] za [[geokemija\|geokemiju]] na istom fakultetu, a zatim za izvanrednog (1963) i redovnog profesora na Rudarsko-geološkom fakultetu [[Sveučilište u Beogradu\|Sveučilišta u Beogradu]] (1971). Bio je šef ''Katedre za geohemiju'', osnovao je ''Laboratoriju za geohemiju'' i bio je osnivač ''Geohemijske škole'' na beogradskom ''Univerzitetu''. Sudjelovao je po pozivu i kao predavač na mnogim domaćim i međunarodnim skupovima, kao i na sveučilištima u [[Grčka\|Grčkoj]], [[Kanada\|Kanadi]], [[Mađarska\|Mađarskoj]], [[Poljska\|Poljskoj]], [[Rumunjska\|Rumunjskoj]], [[Rusija\|Rusiji]], [[SAD]] i [[Velika Britanija\|Velikoj Britaniji]]. Član je [[Srpsko geološko društvo\|Srpskog geološkog društva]] (1950), Mineraloškog društva Velike Britanije (1954) i počasni član Mineraloškog društva Rumunjske (1997).▼ ▲[[Realna gimnazija\|Realnu gimnaziju]] s [[velika matura\|velikom]] maturom završio je u [[Čačak\|Čačku]] 1941. godine. Diplomirao je [[mineralogija\|mineraloško]]-[[petrografija\|petrografsku]] grupu [[PMF]] u Beogradu 1950., a rujna iste godine izabran je za asistenta [[geologija\|Geološkog]] instituta [[SAN]]. Kao stipendist Britanskog savjeta bio je na specijalizaciji u [[Sveučilište Cambridge\|Cambridge]]u (1954.-1956.). Doktorirao je 1957. na PMF u Beogradu s tezom ''"Geohemija raspadanja ultrabazičnih stena u Srbiji"''. Iste godine izabran je za [[docent\|docenta]] za [[geokemija\|geokemiju]] na istom fakultetu, a zatim za izvanrednog (1963.) i redovnog profesora na Rudarsko-geološkom fakultetu [[Sveučilište u Beogradu\|Sveučilišta u Beogradu]] (1971.). Bio je šef ''Katedre za geohemiju'', osnovao je ''Laboratoriju za geohemiju'' i bio je osnivač ''Geohemijske škole'' na beogradskom ''Univerzitetu''. Sudjelovao je po pozivu i kao predavač na mnogim domaćim i međunarodnim skupovima, kao i na sveučilištima u [[Grčka\|Grčkoj]], [[Kanada\|Kanadi]], [[Mađarska\|Mađarskoj]], [[Poljska\|Poljskoj]], [[Rumunjska\|Rumunjskoj]], [[Rusija\|Rusiji]], [[SAD]] i [[Velika Britanija\|Velikoj Britaniji]]. ~~Član~~Bio je član [[Srpsko geološko društvo\|Srpskog geološkog društva]] (1950.), Mineraloškog društva Velike Britanije (1954.) i počasni član Mineraloškog društva Rumunjske (1997.). == Znanstveni rad ==▼ ▲=== Znanstveni rad === Najvažnije znanstvene aktivnosti akademika Maksimovića mogu se podijeliti na tri grupe: * geokemija i [[mineralogija]] ultramafičnih stijena, njihovih produkata hidrotermalne alteracije i površinskog raspadanja, uključujući [[laterit]]ska ležišta nikla * geokemija i mineralogija [[krš~~\|karstnih~~]]kih [[boksit]]a i ~~karstnih~~krških ležišta [[nikal\|nikla]] * geokemija životne sredine, uključujući izvjesne geomedicinske aspekte; s tim u vezi organizirao je u SANU dva međunarodna (1991. i 1996.) i jedan domaći [[simpozij]] (1993.) o deficitarnosti [[selen]]a; također, organizirao je prvi simpozij o [[magnezij]]u (1998.). == Djela i priznanja == * Objavio je oko 300 znanstvenih radova i 2 [[monografija\|monografije]]. Otkrio je 8 novih [[mineral\|minerala]] nikla i [[rijetke zemlje\|rijetkih zemalja]] u [[SFRJ\|Jugoslaviji]] i Grčkoj. ~~Treba istaći veliku citiranost u međunarodnim časopisima.~~ * Zbog doprinosa znanosti izabran je za dopisnog člana [[SANU]] 1974. godine, a za redovnog 1985. godine. Predsjednik je ''Odbora za geohemiju SANU'', ''sekretar Odeljenja za matematiku, fiziku i geo-nauke'' (od 26. IIveljače 1999.) i član ~~Predsedništva~~Predsjedništva SANU. == Izvor == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Maksimović, Zoran}} Line 18 ⟶ 25: [[Kategorija:Akademici SANU]] [[Kategorija:Životopisi, Beograd]] ~~<!-- interwiki -->~~

Zoran Maksimović: razlika između inačica