Inačica od 1. studenoga 2017. u 21:33 uredi El hombre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 17.446 edits sit. ← Starija izmjena		Inačica od 17. siječnja 2021. u 01:24 uredi ukloni ovu izmjenu Bonzg (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 1.596 edits Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki Novija izmjena →
Redak 5: Studirao je u [[Rim]]u kao i na [[Španjolska\|španjolskim]] sveučilištima u [[Alcalá de Henares]]u i [[Salamanca\|Salamanci]]. 1620.-ih upoznaje [[Luj XIII., kralj Francuske\|Ludviga XIII.]] i kardinala [[Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu\|Richelieua]] u Francuskoj. 1641. Richelieu ga predlaže za kardinala i svog nasljednika. Richelieu umire 1642., poslije čega Ludvig XIII. uzima Mazarina za predsjednika vlade. Mazarin pokušava provesti Richelieuove ideje. Ratovi protiv Španjolske se nastavljaju. Prvi rat završava [[Westfalski mir\|~~westfalskim~~Westfalskim mirom]] 1648., a drugi ~~pirinejskim~~Pirinejskim mirom 1659. U oba rata Francuska ja osvojila nove oblasti. Mazarin je imao finacijskih poteškoća i to se odrazilo kroz opće nezadovoljstvo prema kardinalu zbog čega izbija ustanak (La Fronde) 1648. Početkom 1651. Mazarin je bio primoran pobjeći iz Pariza za Brühl, blizu [[Köln]]a, odakle nastavlja upravljati Francuskom. Vraća se ponovno u Francusku, ali opet bježi 1652. ~~Vraća~~Nakon toga se vraća u Pariz 3. veljače na opće zadovoljstvo naroda. U biti on je upravljao Francuskom zajedno s [[Luj XIV., kralj Francuske\|Ludvigom XIV.]], kada je kralj u dobi od 13 godina proglašen zrelim (1651). Jedan od dokaza Mazarinovog interesa i strasti prema [[književnost]]i, je knjižnica ''Bibliothéque Mazarine'' u Parizu koja je nazvana prema njemu. Knjižnica je otvorena za javnost 1643.

Jules Mazarin: razlika između inačica