|
Nomadski lovci-sakupljači počeli su živjeti uzduž Nila tijekom [[Pleistocen|pleistocena]]. Tragovi tih ranih ljudi javljaju se u obliku rukotvorina uzduž nilskih terasa i u oazama. Do oko 6000 pr. Kr. u dolini Nila se javilo organizirano [[ratarstvo]] i velike građevine.
== Narod ==
Postoje mnoge teorije o porijeklu ranih Egipćana, ta je tema još uvijek protkana proturječnostima.
Egipatsko društvo bilo je spoj naroda sjevera i sjeverozapada Afrike sa narodima jugozapadne Azije. Nedavna istraživanja genetičara potvrđuju ovu teoriju, ali rasprave o toj temi još uvijek traju.
Egipatska kultura bila je izuzetno stabilna i mijenjala se vrlo malo kroz razdoblje od gotovo 3000 godina. To uključuje religiju, običaje, umjetničko izražavanje, arhitekturu i društvenu strukturu.
[[Povijest drevnog Egipta]] zapravo počinje s Egiptom kao ujedinjenom državom, što se dogodilo oko 3000 pr. Kr. [[Narmer]], koji je ujedinio Gornji i Donji Egipat, bio je prvi [[faraon]]; iako [[Arheologija|arheološki]] dokazi pokazuju da je razvijeno egipatsko [[društvo]] postojalo i znatno prije toga: [[Preddinastijski Period|Preddinastijski Egipat]].
U 10. tisućljeću pr. Kr. uzduž Nila kulturu uzgajivača [[Žitarice|žitarica]] koji su koristili najraniji oblik srpova, zamijenila je kultura lovaca, ribara i [[Lovci-sakupljači|lovaca-sakupljača]] koji su koristili kamena oruđa. Postoje i dokazi o ljudskim prebivalištima u jugozapadnom dijelu Egipta, blizu granice sa [[Sudan|Sudanom]], prije 8000. pr. Kr. [[Klimatske promjene]] i/ili pretjerana ispaša oko 8000. pr. Kr. počele su isušivati egipatske pašnjake, s vremenom oblikujući [[Sahara|Saharu]] oko 2500. pr. Kr., pa su rana plemena selila prema Nilu gdje su razvili sjedilačko [[gospodarstvo]] i centraliziranije [[društvo]]. Postoje dokazi [[pastoralizma]] i uzgoja žitarica u istočnoj [[Sahara|Sahari]] u 7. tisućljeću pr. Kr. Do 6000. pr. Kr. stari su uzgajali stoku i gradili velike građevine. Gradnja uz pomoć žbuke bila je u upotrebi od 4000. pr. Kr.
Arheolozi često izlaze s različitim kronologijama drevnog Egipta, također će se često naći u istom radu navedeno više alternativnih kronologija. Iz ovog razloga može biti razlika između datuma koji su prikazani ovdje, i onih u ostalim člancima. Isto tako, često postoji i više varijanti pisanja imena. Egiptolozi obično dijele povijest faraonske civilizacije koristeći raspored kojeg je izradio [[Maneton]] u svome djelu ''Aegyptaica''.
=== Periodizacija razvoja Egipatske države ===
Egipatskom su državom u najvećem dijelu njezine duge prošlosti vladale razne vladarske obitelji koje nazivamo dinastijama. Dinastije su se izmjenjivale na vlasti u razdobljima jačanja pojedinih gradskih središta i stoga ih ćesto nazivamo prema njihovim imenama. Tijekom četiri tisuće godina egipatske povijesti na vlasti se nalazilo više od 30 dinastija.
Razvoj egipatske civilizacije dijelimo na sljedeća razdoblja:
* Preddinastičko razdoblje
* Arhajsko razdoblje (I. i II. dinastija)
* Staro kraljevstvo (III.- VI. dinastija)
* Srednje kraljevstvo (VII.-XI. dinastija)
* II. međurazdoblje (XIII.-XVII. dinastija)
* Novo kraljevstvo (XVII.- XX. dinastija)
* III. međurazdoblje (XXI.-XXV.)
* Saitsko razdoblje (XXVI. dinastija)
* Kasno razdoblje (XXVII.-XXXI. dinastija)
* Helenistično razdoblje (XXXII. i XXXIII. dinastija)
* Rimsko razdoblje
=== Oporezivanje ===
Egipatski su vladari nametnuli različite [[Porez|poreze]] svome narodu. Budući da u to doba nije bilo nikakvog poznatog oblika valute, porezi su plaćani "u naturi" (robom ili radom). Vezir je nadzirao porezni sustav kroz državne odjele. Ti su odjeli morali svakodnevno podnositi izvještaje o količini raspoložive robe, kao i kolike je se ubuduće očekuje. Porez je bio plačan ovisno o zanatu ili dužnostima pojedinca. Zemljoposjednici su plaćali porez u žitu i ostalim proizvodima koje su uzgojili na svojoj zemlji. Obrtnici su plaćali u robi koju su proizvodili. Lovci i ribari plaćali su od onoga što je bilo ulovljeno u rijeci, močvari ili pustinji. Jedan član svakog kućanstva bio je obvezan platiti porez javnim radom, kopanjem kanala u radom u rudniku, nekoliko tjedana godišnje. No, bogatiji plemenitaši mogli su unajmiti siromašnijeg čovjeka da otplati njihov porez radom.
== Jezik ==
| 