Razlika između inačica stranice »Jadransko pitanje«

Obrisano 178 bajtova ,  prije 10 mjeseci
m
Spojene reference
m (Spojene reference)
[[Slika:Potpisivanje Rapalskog ugovora.JPG|300px|desno|mini|Potpisivanje Rapalskog ugovora]]
'''Jadransko pitanje''' ili '''Jadranski problem''', naziv za skup pitanja u međunarodnoj diplomaciji kojima se nastojala riješiti sudbina istočne obale [[Jadransko more|Jadranskog mora]] po završetku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] [[1918.]] godine. Problematiku koja se odnosila na politička i državna razgraničenja na Jadranu, zaoštrila su [[talijanski iredentizam|talijanska iredentistička presezanja]], izražena kroz [[Londonski ugovor]] iz [[1915.]] godine, kojim su [[Antanta|sile Antante]] obećale [[Kraljevina Italija|Kraljevini Italiji]] ustupanje velikog dijela istočnojadranske obale, ukoliko stupi u rat na strani Antante. Daljnji problem bilo je i stvaranje [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] koja je trebala ispuniti političku prazninu na dijelu [[Balkan]]a, nastalu raspadom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], ali i prethodni pokušaji [[Srbi|srpske]] vlade da od Antante traži izlaz na more preko [[Dalmacija|Dalmacije]], što je bilo izravno u suprotnosti s politikom [[Jugoslavenski odbor|Jugoslavenskog odbora]] i [[Država SHS|Države SHS]] na čelu s [[Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba|Narodnim vijećem]] u [[Zagreb]]u, uspostavljene od [[Južni Slaveni|južnoslavenskih]] zemalja bivše Austro-Ugarske Monarhije.<ref name="Proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/28693/ Jadransko pitanje - Proleksis enciklopedija]</ref>
 
== Povijest ==
=== Razdoblje nakon Prvog svjetskog rata ===
 
Austro-Ugarska Monarhija istupila je iz rata [[3. studenog]] 1918. godine. Prethodno je [[29. listopada]] [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija]] proglasila [[Odluka Hrvatskog sabora 1918.|odluku hrvatskog sabora]] o razdruženju s Austro-Ugarskom monarhijom i pristupanju samostalne Hrvatske u Državu Slovenaca, Hrvata i Srba. Dana [[1. prosinca]] osnovana je [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Proglašenje Kraljevine SHS nije omelo Kraljevinu Italiju u nakani da okupira velik dio istočnoga Jadrana. Dana [[12. studenog]] [[1920.]] godine potpisan je [[Rapalski ugovor]] između Kraljevine SHS i Kraljevine Italije kojim je potonja stekla znatan dio istočne jadranske obale, poimenice [[Trst]], [[Gorica|Goricu]], [[Gradiška|Gradišku]] i dio [[Kranjska|Kranjske]], [[Istra|Istru]] (osim dijela općine [[Kastav]]), grad [[Zadar]], otoke [[Cres]] i [[Lošinj]], [[Lastovo]] i [[Palagruža|Palagružu]], a stvorena je i [[Slobodna Država Rijeka]], koja je izuzeta iz sastava Kraljevine SHS.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/28693/ Jadransko pitanje - name="Proleksis enciklopedija]<"/ref>
 
=== Jadransko pitanje tijekom Drugog svjetskog rata ===
 
Poslije kapitulacije Kraljevine Jugoslavije [[17. travnja]] [[1941.]] godine. U međuvremenu su [[ustaša|ustaše]], uz pomoć [[nacizam|nacističke]] [[Njemačka|Njemačke]] i [[fašizam|fašističke]] [[Italija|Italije]] proglasili [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnu Državu Hrvatsku]] pod vodstvom [[poglavnik]]a [[Ante Pavelić]]a, koji je na osnovu ranijih dogovora, morao dogovriti razgraničenje između NDH i Kraljevine Italije. Dana [[18. svibnja]] 1941. godine potpisani su [[Rimski ugovori (1941.)|Rimski ugovori]] kojima se vodstvo NDH odreklo područja Zadra, [[Šibenik]]a, [[Split]]a, otoka [[Rab]]a, [[Krk]]a, [[Vis]]a, Lastova, [[Korčula|Korčule]], [[Mljet]]a, kao i dijelova [[Hrvatsko primorje|Hrvatskog primorja]] i [[Gorski kotar|Gorskog kotara]] u korist [[Benito Mussolini|Mussolinijeve]] Italije. Nakon kapitulacije Italije [[8. rujna]] [[1943.]] godine, Pavelić je objavio ponovno pripojenje oduzetih teritorija NDH. Istodobno, [[partizani|partizanski pokret]] je jačao na spornim teritorijima, koji su odlukama [[ZAVNOH]]-a vraćeni u sastav novoformirane [[Federalna Država Hrvatska|Federalne Države Hrvatske]], a preko nje novoj [[SFRJ|Jugoslaviji]].<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/28693/ Jadransko pitanje - name="Proleksis enciklopedija]<"/ref>
 
=== Rješenje Jadranskog pitanja ===
 
Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskoga rata]] jadransko pitanje svedeno je na problem talijansko-jugoslavenskoga razgraničenja na području [[Slobodni teritorij Trsta|Slobodnog teritorija Trsta]]. [[Pariški mirovni ugovori (1947.)|Pariški mirovni sporazum]] iz [[1947.]] godine predviđao je uspostavljanje Slobodnog teritorija Trsta kao tampon države između Republike Italije i FNR Jugoslavije. Ta država zapravo nije uspostavljena, nego je teritorij ostao podijeljen na angloameričko ('''Zona A''') i jugoslavensko ('''Zona B''') okupacijsko područje. Dugogodišnji pregovori okončani su [[1954.]] godine [[Sporazum o suglasju|Londonskim memorandumom o tršćanskom pitanju]], kojim je ukinuta vojna uprava na prostoru Slobodnog Teritorija Trsta, zona B i dio zone A pripali su Jugoslaviji, a ostatak zone A i grad [[Trst]] Italiji. Definitivno jugoslavensko-talijansko razgraničenje na Jadranu potvrđeno je tek [[1975.]] godine sklapanjem [[Osimski sporazumi|Osimskih sporazuma]].<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/28693/ Jadransko pitanje - name="Proleksis enciklopedija]<"/ref>
 
Na temi Jadranskog pitanja doktorirao je na Sorboni poznati hrvatski iseljenički djelatnik [[Alojzije Čukman]], temom ''La Croatie et la Question de L`Adriatique '' (1948.).<ref>[[Gojko Borić]]: [http://www.matica.hr/HRRevija/revija2010_1.nsf/AllWebDocs/HRVATI_U_MADRIDU_ Hrvati u Madridu], [[Hrvatska revija]] br. 1/2010.</ref>